Rohatinski: Opasan je predsjednik koji se miješa u ekonomiju, a o njoj nema pojma
Dragan PongraÄić/CROPIX
Guverner HNB-a Željko Rohatinski izaÅ¡ao je s 9 Ävrstih teza od kojih su neke jasne poruke budućem predsjedniku i vladajućoj koaliciji,dok se druge obraÄunavaju s duboko ukorijenjenim predrasudama, piÅ¡e Globus.
1. UnatoÄ Ustavom suženom manevarskom prostoru predsjednik može bitno utjecati na ekonomsku politiku. On meÄ‘utim mora znati Å¡to želi i kako to provesti; ako to ne zna, a pokuÅ¡ava pomoći – opasan je.
Rohatinski je poslao jasnu poruku novom predsjedniku. Ujedno je, bez posebne potrebe da iznosi primjere, dao i jasnu packu odlazećem Stjepanu Mesiću, Äije su gospodarske akcije (u dobru volju ne ulazimo) viÅ¡e puta mogle zavrÅ¡iti pogubno da nije bilo brzih Vladinih spasilaÄkih intervencija.
2. Financijska kriza mnoge je zemlje pogodila teže nego Hrvatsku. Hrvatski realni sektor pogoÄ‘en je padom izvoza i Å¡tednjom na domaćem tržiÅ¡tu. ProizvoÄ‘aÄi moraju shvatiti da je proÅ¡lo vrijeme domaće potroÅ¡nje s inokreditima.
ÄŒinjenica je da su banke u Hrvatskoj i u protekloj kriznoj godini dobro poslovale. Pad koji se osjetio u industriji temelji se na nekonkurentnosti domaćih proizvoÄ‘aÄa. NaruÄitelji su se vrlo brzo okrenuli prema onima koji su pokazali spremnost na brzu prilagodbu. U Hrvatskoj je takvih, nažalost, malo. Oni koji su se pokazali takvima – kompanije Atlantic grupe – nastavili su rasti i u kriznoj godini.
3. Građevinski sektor dobar je primjer loše prakse koja se temelji na rastu financiranom novcem poreznih obveznika.
GraÄ‘evinari su godinama odliÄno živjeli od velikih državnih infrastrukturnih projekata i od poticane stanogradnje. Kada je država ostala bez sredstava za megaprojekte, graÄ‘evinske kompanije ostale su bez poslova.
4. Menadžeri koji su danas u zatvoru nisu napravili niÅ¡ta razliÄito od onoga Å¡to rade posljednjih 20 godina, samo Å¡to se to u razdobljima kada je bilo novca lako moglo uÄiniti nevidljivim.
Da je Podravka mogla servisirati svoje dugove, nikada se ne bi otkrili “sumnjivi potezi†njezina menadžmenta. Problem se otvara u trenutku kada novca nestaje i kada netko za to mora odgovarati. Slijedeći trag novca, redovito se dolazi do zastraÅ¡ujućih otkrića koja u krug kandidata za Lepoglavu uvlaÄe sve viÅ¡e poznatih imena iz vrha druÅ¡tvene i politiÄke piramide države. PriÄa će se Å¡iriti i zahvaćati sve viÅ¡e imena.
5. Oblik vlasniÅ¡tva manje je važan od odgovornog ponaÅ¡anja vlasnika. U hrvatskom državnom sektoru zasad se teÅ¡ko može govoriti o odgovornom voÄ‘enju kompanija i teÅ¡ko je oÄekivati znaÄajne promjene bez promjene mentaliteta.
U ureÄ‘enim druÅ¡tvima, gdje se u pravilu posluje u skladu sa zakonom, a menadžeri državnih tvrtki moraju opravdati svoje rezultate pred vlasnikom, doista nije važno je li kompanija ili banka privatna ili “državnaâ€. U Hrvatskoj se s novcem poreznih obveznika postupa kao da je rijeÄ o samopodrazumijevajućem kapitalu koji će vjeÄno pristizati. To nije klima u kojoj treba priželjkivati jaÄanje utjecaja ili vlasniÄkih udjela države u kompanijama ili bankama.
6. (Spasiteljski) fond koji bi se financirao emisijom svježeg novca iz primarne emisije velik je rizik za srediÅ¡nju banku. Ne usmjeri li se taj novac u proizvodnju, potroÅ¡nja će povećati potražnju za devizama, kuna će se naći pod pritiskom. Da bi cijela priÄa uspjela, treba nam veća koordinacija monetarne i fiskalne politike.
HNB niz godina vodi bitku oko toga Å¡to je najbolji naÄin da se istovremeno zadovolje populistiÄki apetiti politiÄara i zadrži stabilnost monetarnog sustava. Preveliki državni troÅ¡kovi stvaraju pritisak na srediÅ¡nju banku, od koje se oÄekuje da neprestano održava dovoljnu koliÄinu novca u sustavu. Bilo kakav fond koji bi se financirao novcem iz primarne emisije (svježe tiskanim), a da se prije njegova osnivanja ne odrede Ävrsti kriteriji prioriteta i Ävrsta pravila njegova koriÅ¡tenja bio bi fijasko ekonomske i monetarne politike.
7. U Hrvatskoj je stvoreno pogrešno uvjerenje o svemoći države. Gospodarstvenici moraju biti svjesni da im nitko neće pomoći ako sami sebi ne znaju pomoći.
Å toviÅ¡e, onima koji nemaju ideje kako se izvući ni država ne treba pomagati. Financirati neÄiji bankrot novcem poreznih obveznika ne smatra se odgovornim voÄ‘enjem ekonomske politike države.
8. U bankama ima novca, ali u kriznim situacijama rizik je povećan i one nisu spremne ulaziti u potencijalno nesigurne poslove. ÄŒesto su ekonomski jake države na sebe preuzimale dio rizika. Hrvatskoj državi danas je vrlo teÅ¡ko ulaziti u povećani rizik sa situacijom u kakvoj se nalazi proraÄun.
Za razliku od bogatih zapadnih zemalja, gdje su krizom bile pogoÄ‘ene banke koje su onda zatražile i dobile pomoć od država, u Hrvatskoj je kriza prvo ispraznila državnu blagajnu. S proraÄunom koji ima problema s punjenjem, država koja je uz to joÅ¡ i u ozbiljnim dugovima teÅ¡ko može na sebe preuzimati rizike privatnih kompanija.
9. Hrvatska je visoko zadužena zemlja, no to ćemo i 2010. uredno otplaćivati i možemo to podnijeti. Važno je da se relativna inozemna zaduženost dalje ne povećava.
BDP će u ovoj godini rasti mnogo sporije nego u doba velikoga kreditnog buma. HNB je tijekom proteklog razdoblja osigurao rezerve koje mogu amortizirati danaÅ¡nji stupanj zaduženosti zemlje. Ne uspori li se ritam zaduživanja, HNB-u će se znaÄajno smanjiti mogućnost pozitivnog utjecaja na ekonomsku politiku, piÅ¡e Globus .
