U Hrvatskoj nema jasnog zakona koji bi odredio gdje je granica privatnosti za mail, Facebook ili SMS

ZAGREB – Zahvaljujujući novim tehnologijama preljub je nadohvat maila i puno je lakÅ¡e nekoga prevariti samo jednim klikom na miÅ¡a, nego Å¡to je nekada bilo trčati u telefonsku govornicu i dogovarati ljubavni sastanak. Upravo se takvom metodom poslužila Amerikanka Clara Walker iz Michigana koja je preko svog Gmaila održavala ljubavnu vezu. Njen suprug Leon Walker otvorio je njen mail i otkrio kako ga vara s bivÅ¡im suprugom.

Clari je Leon bio treći suprug, a varala ga je s prethodnim, koji je jednom bio uhićen jer ju je prebio pred njenim sinom iz prvog braka. Leon je e-mailove predao njenom prvom suprugu uz obrazloženje kako je zabrinut za dobrobit djeteta. Otac je zatražio skrbništvo nad svojim sinom. Clara se međutim osvetila i tužila Leona za narušavanje privatnosti. Tužiteljica je navela kako je Leon prekršio zakon jer je hakirao mail svoje supruge. On je tvrdio kako je kompjuter bio zajednički, a ona da je bio samo njen.

Nema veze Å¡to je suprug

Sada je optužen prema antihakerskom zakonu, a njegov je slučaj svojevrsni presedan. Naime, antihakerski zakon koristi se ako netko pokuša provaliti u vladine sustave ili privatne račune zbog koristi. On bi trebao štititi od krađe identiteta, krađe intelektualnog vlasništva i trgovinskih tajni. Nitko još nije tužio supruga jer mu je hakirao kompjutor i provalio u mail. Ako Leon, koji u veljači izlazi pred suca, bude proglašen krivim, to bi moglo značiti cijelo novo poglavlje kako u internetskim, tako i u stvarnim vezama. U Hrvatskoj do danas također nije bilo sličnog slučaja.

Igor Vulje iz Agencije za zaštitu za osobnih podataka kaže kako svatko može prijaviti neovlašteni pristup privatnim podacima, te se potom svaki slučaj pojedinačno raščlanjuje.

– Agencija može istražiti svaki slučaj ako je netko doÅ¡ao neovlaÅ¡teno do privatnih podataka i pri tome nije bitno da li se radi o supružniku – kaže.

U svakom slučaju nelegalno je “njuškati” po nečijem mailu, Facebooku ili SMS porukama na mobitelu pa makar se radi o bračnom partneru.
Stvar privatnih odnosa

Svi ljudi imaju pravo na privatnost, osim ako to druga strana izričito ne dozvoli.

Svatko može prijaviti povredu osobnih podataka Agenciji, nakon čega se može pokrenuti zahtjev za prekršajnim postupkom, ali paralelno osoba može i privatnom tužbom zahtijevati naknadu štete. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, koji se bavio i sprečavanjem nasilja među djecom na internetu, kaže kako se spomenuti slučaj definitivno više kreće u području privatnih odnosa nego u području kaznenog zakonodavstva.

– Takvo neÅ¡to nije definirano kaznenim zakonom republike Hrvatske i vrlo je kompleksno pitanje Å¡to bi se dogodilo da vam netko gleda mail ili SMS poruke. No kazneno djelo samo je ono koje se definira zakonom RH, a gledanje mailova tome ne podliježe – rekao je Borovec.

U SAD-u nestaje granica

Statistike iz Sjedinjenih Država navode kako se u jednom od pet podnesenih zahtjeva za razvod kao krivac spominje Facebook. Mark Keenan, izvršni direktor web stranice Divorce Online, kaže kako je mnogo njihovih klijenata otkrilo da ih partneri varaju upravo preko te društvene mreže. Djevojke i žene otvorile bi izmišljeni profil i poslale zahtjev za prijateljstvo svom partneru te počele flertovati, stavljajući ga na test. Muškarci bi najčešće poklekli pred napasti. Njihove partnerice ulovile bi ih kako chataju s njima o seksu, misleći da se radi o nekoj drugoj. Ponekad bi im se samo virtualno obraćali, ali neki bi otišli i korak dalje i tražili sastanak uživo. Tim muškarcima međutim nije palo na pamet da svoje partnerice tuže zbog narušavanja privatnosti. Od veljače će i to vjerojatno biti moguće i tada će se izgubiti granica tko je zapravo kriv.

Unutar obitelji se dogovara privatnost

Psiholog Goran Zec kaže da bi se ovim slučajem trebali baviti pravni stručnjaci, a što je prihvatljivo među partnerima, ovisi o njihovu dogovoru.

– Ono Å¡to je javnosti prihvatljivo meÄ‘u partnerima nekoć je odreÄ‘ivala Crkva, a danas mediji, dok znanost joÅ¡ nije dala definitivan odgovor. U svakom slučaju, to nije ‘privatnost na internetu’, to je privatnost unutar vlastite obitelji i svog doma. Situacija je funkcionalno ista kao da se radilo o papirnatoj poÅ¡ti.

– Koje podatke dajemo i kakvim entitetima te čitamo li ugovore koje nam pritom podastiru ili ih samo prihvaćamo slijepo klikćući ‘yes’. Da vam odmah odgovorim na zadnje pitanje – ne čitamo – kaže on. TakoÄ‘er je dodao da se riječ haker često potpuno pogreÅ¡no koristi. Naime, izvorno ta riječ ima pozitivan ton i označava osobu koju usrećuju znanje i rjeÅ¡avanje problema, i to ne nužno u području računala.

(preuzeto djelomično ali bez izmjena s Internet stranica Jutanjeg lista, 29.12.2010. godine)