Kazne za ova djela kreću se do 360 dnevnih iznosa place, a važno je napomenuti kako se ova djela koja spadaju u djela protiv časti i ugleda progone isključivo privatnom tužbom, a ne po službenoj dužnosti. Kaznom zatvora do tri godine može biti kažnjena osoba koja zvučno snimi nejavno izgovorene riječi neke osobe, učini ih dostupnima trećoj osobi ili ih javno iznese. Ovo se kazneno djelo progoni samo po prijedlogu. Slično se odnosi na neovlašteno slikovno snimanje, pri čemu je sankcija zatvor do jedne godine.

Člankom 143 kažnjava se neovlašteno zvučno snimanje izgovorene riječi drugoga ili neovlašteno prisluškivanje, ali i činjenje takve snimke dostupne trećoj osobi ili javno iznošenje rečenog pa čak i parafraziranje u bitnim crtama. Strože se kažnjava ukoliko to učine osobe s javnim ovlastima i službene osobe. Osim kazne, zapriječeno je oduzimanje sredstava kojima je ovakvo djelo počinjeno, no važno je reći kako ovog kaznenog djela nema ukoliko su počinjene radnje učinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je pretežniji od interesa zaštite privatnosti snimane ili prisluškivane osobe. Ovakav je zahvat dovoljno širok i zasigurno štiti novinarsku struku.

Zakon definira “iznoÅ¡enje ili prenoÅ¡enje” klevete, uvrede i ostalih sličnih djela. Nadalje, identificiraju se kao mediji takve radnje tisak, radio, televizija, računalni sustav, mreža ili javni skup. Sud mora kao i inače ocijeniti postoji li solidarna odgovornost i ovo je primarno pravno pitanje tumačenja zakona.

Facebook kao mrežni servis zasigurno spada pod doseg Kaznenog zakona, a uvrede osobne prirode koje su na njemu iznesene mogu biti direktno sankcionirane sukladno novim promjenama Kaznenog zakona. Naravno, sud ce pritom morati cijeniti dokaze koji su prikupljeni u tom postupanju (npr. dokazivanje identiteta osobe, odnosno korištenja računala i mreže i sl.), u što ce zasigurno morati biti uključeni i sudski vještaci za informatiku i telekomunikacije.

“Hakiranje” kao aktivnost u svom malicioznom obliku može se podvesti pod glavu XXV Kaznenog zakona, odnosno sve oblike kaznenih djela koja zakonodavac u toj glavi prepoznaje. U toj se glavi Kaznenog zakona sankcionira neovlaÅ¡teni pristup računalnim podacima, ometanje rada, oÅ¡tećenje računalnih podataka, neovlaÅ¡teno presretanje, krivotvorenje, računalna prijevara te zlouporaba naprava vezanih uz računalne sustave i mreže. Zakonodavac je osobito strog u sankcijama ukoliko su ova kaznena djela usmjerena protiv računalnih sustava podataka tijela državne i lokalne samouprave, javne ustanove ili trgovačkog druÅ¡tva od posebnog javnog interesa. Potrebno je napomenuti da se posebno izdvaja i prepoznaje oblik teÅ¡kog kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka u koje spada i koriÅ¡tenje sredstava koja napadaju veći broj računalnih sustava ili je takvim postupanjem prouzročena znatna Å¡teta.

Elementi takvog napada zasigurno se mogu prepoznati u nizu članaka glave XXV Kaznenog zakona. Štoviše, budući da djela učinjena protiv računalnih sustava države, lokalne samouprave i javnih ustanova zakonodavac dodatno kažnjava, Kazneni zakon predviđa da se takva djela mogu još jače sankcionirati pa je zapriječena kazna u trajanju od najmanje 6 mjeseci do pet godina. Takva djela do sada nisu bila nekažnjiva jer je i prošli Kazneni zakon prepoznavao sve ove oblike kaznenih djela (npr. neovlašteni pristup, ometanje rada, oštećenje podataka).