You are currently browsing the archives for January, 2010.
iPad protiv kamena
30/01/2010 // Posted in Ostalo | No Comments
iPad i Segway
28/01/2010 // Posted in ICT tehnologije | No Comments
3.12.2001. godine kompanija Segway nakon do tada neviÄ‘ene medijske “pripreme” potencijalnih kupaca izbacila je na tržiÅ¡te svoj proizvod za koji su obećavali da će promijeniti svijet. Inicijalni plan tvrtke bila je prodaja oko 50,000 do 100.000 jedinica godiÅ¡nje. Govorilo se da će Segway automobilu uÄiniti ono Å¡to je automobil napravio koÄiji s konjem.
Sedam godina kasnije ukupna prodaja dostigla je 30.000 jedinica ili oko neÅ¡to viÅ¡e od Äetiri posto od planiranog.
Devet godina kasnije tvrtka još nije profitabilna a u razvoj je uloženo više od 100 milijuna dolara.
Apple je juÄer otkrio svoj novi ureÄ‘aj, iPad. 24 sata donosi tekst o tome zaÅ¡to bi taj proizvod mogao biti potpuni promaÅ¡aj.
Ukratko:
1. ‘Prvi maÄići se bacaju u vodu’
2. Ne trebate veliki pametni telefon od 1000 dolara
3. I tako će se pokvariti
4. Multifunkcionalni ureÄ‘aji rade sve – samo ne dobro
5. Radije kupite majicu s natpisom ‘Pokradite me’
6. Tableti nikada nisu zaživjeti – s razlogom
7. Nema tipkovnice, nema miÅ¡a, nema niÄeg
8. Netbookovi su mnogo jeftiniji
9. Nešto bolje dolazi
10. Najnoviji uteg za papir
Informatizacija zdravstva i sigurnost podataka o pacijenatima (na hrvatski naÄin)
20/01/2010 // Posted in Ostalo | No Comments
Da li hrvatski lijeÄnici znaju da su ugovorima koje su potpisali s HZZO-om primili na *sebe* odgovornost u sluÄaju odavanja informacija o pacijentima, a ona nije niti na HZZO-u niti na Ericsson NT?
Kakva vrsta treninga i s kojim sadržajem je osigurana od strane ugovornog pružatelja softverskih usluga za lijeÄnike-korisnike CEZIH-a, po pitanju informacijske sigurnosti podataka sadržanih u sustavu te zakonskih obveza?
Napomena: u USA postoji posebno radno mjesto – “Hospital Information Security Officer”. Hrvatska je nažalost miljama daleko Äak i od prijevoda ovog naziva.
Zbog »curenja« dijagnoza alarmirana policija
Podaci o zdravstvenom stanju pacijenata kolaju privatnim ordinacijama
Zbog sumnje u protuzakonito korištenje tajnih podataka o zdravstvenom stanju pacijenata Dom zdravlja u Samoboru alarmirao je i policiju
Iz privatne ustanove, uz obrazloženje da suraÄ‘uju s Domom zdravlja Samobor, nazvali su pacijenticu i naveli dijagnoze koje nikome nije rekla – Slavko Lovasić, ravnatelj Doma zdravlja ZagrebaÄke županije.
Poražavajuća je Äinjenica da podacima pacijenata ne raspolaže samo CEZIH, odnosno HZZO, već i raÄunovoÄ‘e u domovima zdravlja, kaže lijeÄnica iz Zagreba.
ZAGREB – Jesu li podaci koje lijeÄnici u sustavu CEZIH-a (Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Hrvatske) upisuju na e-kartone svojih pacijenata dovoljno zaÅ¡tićeni, pitanje je koje se provlaÄi otkako su lijeÄnici u primarnoj zdravstvenoj zaÅ¡titi u obvezi slati ih elektronskim putem HZZO-u. Podaci o pacijentima predstavljaju osobne podatke najveće tajnosti, Å¡to u HZZO-u potvrÄ‘uju time Å¡to su oni elektronski potpisani i kriptirani, te zaÅ¡tićeni od neovlaÅ¡tenog pristupa zaÅ¡titom kakva se primjenjuje u bankarskom poslovanju.
Zbog sumnje u protuzakonito koriÅ¡tenje tajnih podataka o zdravstvenom stanju pacijenata ovih je dana alarmirana i policija, potvrdio nam je ravnatelj Doma zdravlja ZagrebaÄke županije, Slavko Lovasić.
– Prije dva dana nazvali su pacijenticu iz nekakve privatne ustanove, i rekli da su sa Domom zdravlja u Samoboru dogovorili da prate njezino zdravstveno stanje. Pritom su joj naveli dijagnoze koje ni rodbini nije rekla, kaže Lovasić. – To nas je viÅ¡e nego Å¡okiralo, pa smo obavijestili policiju i Äekamo ishod istrage – veli ravnatelj Doma zdravlja koji tvrdi da mu se tako neÅ¡to nije dogodilo punih 40 godina rada u obiteljskoj medicini.
Nedavno je imao joÅ¡ jedan sliÄan sluÄaj, kada su pacijenticu na bolniÄkom lijeÄenju zbog zloćudne bolesti nazvali doma i nudili da će joj nabaviti specijalni lijek. I oni su se pozivali na suradnju sa zdravstvenom ustanovom gdje se lijeÄi i HZZO-om. Ravnatelj Lovasić sam je istražio sluÄaj, ali nije naÅ¡ao izvor iz kojeg bi informacije o dijagnozi mogle procuriti, osim portala preko kojeg se podaci Å¡alju u centralnu službu CEZIH-a.
– Od starta mi je bilo jasno da je nemoguće da danas, kad haker može prodrijeti u bazu podataka ameriÄke vojske, ne može u HZZO – rezolutan je Lovasić.
Po svjedoÄenju lijeÄnika, uvid u zdravstveno stanje pacijenata, osim njih, imaju i raÄunovoÄ‘e u domovima zdravlja, koji piÅ¡u raÄune za HZZO. Krajnje neugodnu epizodu vezanu uz tajnost podataka o svojim pacijentima doživjela je lijeÄnica jednog zagrebaÄkog doma zdravlja, koju je djelatnica iz raÄunovodstva nazvala kako bi joj pojasnila kako će Å¡to jednostavnije pisati fakture za zdravstvene usluge koje naplaćuje HZZO-u.
– Ta me gospoÄ‘a nazvala i rekla da piÅ¡em previÅ¡e pojedinaÄnih raÄuna za dijagnostiÄko-terapijske postupke, da ne trebam pisati tri previjanja nego staviti sve na isti raÄun. Za primjer mi je navela moju pacijenticu, imenom i prezimenom. Tada sam shvatila za moje pacijente poražavajuću Äinjenicu, da njihovim podacima ne raspolaže samo CEZIH, odnosno HZZO, već i raÄunovoÄ‘e u domovima zdravlja – kaže naÅ¡a sugovornica koja je iz straha za svoj posao željela ostati anonimna.
– Od toga dana živim u nadi da podatke mojih pacijenata dotiÄna raÄunovotkinja ne prepriÄava na subotnjoj »špici«, da sa svojim prijateljicama na kavi ne raspravlja o neÄijim bolestima, terapijama, braÄnim razmiricama, koje takoÄ‘er piÅ¡emo u u karton. Mi smo ti koji smo ih izložili, mi smo ih uÄinili dostupnima – kaže zagrebaÄka lijeÄnica, koja smatra da se zlouporaba medicinskih podataka ne mora odnositi samo na ljude na »visokoj« poziciji, već i na neÄije prve susjede, roÄ‘ake, poslodavce, buduće zetove…
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
Najavljeno pomno praćenje centralnog informacijskog sustava
HZZO već godinama uvjerava da su podaci o pacijentima potpuno sigurni, te da ih ne bi uspio deÅ¡ifrirati Äak ni potencijalni provalnik koji iz ordinacije odnese raÄunalo. I Agencija za zaÅ¡titu osobnih podataka nadzorom CEZIH-a ustanovila je kako je tim sustavom »osiguran visoki nivo informacijske sigurnosti osobnih podataka«, te da »medicinske podatke može koristiti samo izabrani lijeÄnik za svoje pacijente i to koriÅ¡tenjem svoje smart-kartice i PIN-a.« UnatoÄ vrlo dobrim ocjenama CEZIH-a, Agencija je ipak najavila da će pomno pratiti projekt kako bi se sprijeÄile zlouporabe osobnih, a osobito medicinskih podataka.
(objavio: Novi List)
Pet najvećih ubojica proraÄuna ICT odjela
19/01/2010 // Posted in ICT governance | No Comments
Da li je moguće pogoniti servere bez elektriÄne struje, mogu li posebno trenirani zeÄevi instalirati sigurnosne zakrpe u korporacijama te da li je moguće koristiti Äarobni Å¡tapić za upravljanje datacenterima – saznat ćete u sljedećem dokumentu koji je izdao IBM.
Orkis.HR – novi Älanak
13/01/2010 // Posted in Vještak za informatiku | No Comments
Na vodećem hrvatskom portalu posvećenom financijama i raÄunovodstvu – Orkis.HR – objavljen je novi Älanak pod nazivom “Moderni izazovi upravljanja ljudskim kapitalom“.
Rohatinski: Opasan je predsjednik koji se miješa u ekonomiju, a o njoj nema pojma
12/01/2010 // Posted in Ostalo | No Comments
Rohatinski: Opasan je predsjednik koji se miješa u ekonomiju, a o njoj nema pojma
Dragan PongraÄić/CROPIX
Guverner HNB-a Željko Rohatinski izaÅ¡ao je s 9 Ävrstih teza od kojih su neke jasne poruke budućem predsjedniku i vladajućoj koaliciji,dok se druge obraÄunavaju s duboko ukorijenjenim predrasudama, piÅ¡e Globus.
1. UnatoÄ Ustavom suženom manevarskom prostoru predsjednik može bitno utjecati na ekonomsku politiku. On meÄ‘utim mora znati Å¡to želi i kako to provesti; ako to ne zna, a pokuÅ¡ava pomoći – opasan je.
Rohatinski je poslao jasnu poruku novom predsjedniku. Ujedno je, bez posebne potrebe da iznosi primjere, dao i jasnu packu odlazećem Stjepanu Mesiću, Äije su gospodarske akcije (u dobru volju ne ulazimo) viÅ¡e puta mogle zavrÅ¡iti pogubno da nije bilo brzih Vladinih spasilaÄkih intervencija.
2. Financijska kriza mnoge je zemlje pogodila teže nego Hrvatsku. Hrvatski realni sektor pogoÄ‘en je padom izvoza i Å¡tednjom na domaćem tržiÅ¡tu. ProizvoÄ‘aÄi moraju shvatiti da je proÅ¡lo vrijeme domaće potroÅ¡nje s inokreditima.
ÄŒinjenica je da su banke u Hrvatskoj i u protekloj kriznoj godini dobro poslovale. Pad koji se osjetio u industriji temelji se na nekonkurentnosti domaćih proizvoÄ‘aÄa. NaruÄitelji su se vrlo brzo okrenuli prema onima koji su pokazali spremnost na brzu prilagodbu. U Hrvatskoj je takvih, nažalost, malo. Oni koji su se pokazali takvima – kompanije Atlantic grupe – nastavili su rasti i u kriznoj godini.
3. Građevinski sektor dobar je primjer loše prakse koja se temelji na rastu financiranom novcem poreznih obveznika.
GraÄ‘evinari su godinama odliÄno živjeli od velikih državnih infrastrukturnih projekata i od poticane stanogradnje. Kada je država ostala bez sredstava za megaprojekte, graÄ‘evinske kompanije ostale su bez poslova.
4. Menadžeri koji su danas u zatvoru nisu napravili niÅ¡ta razliÄito od onoga Å¡to rade posljednjih 20 godina, samo Å¡to se to u razdobljima kada je bilo novca lako moglo uÄiniti nevidljivim.
Da je Podravka mogla servisirati svoje dugove, nikada se ne bi otkrili “sumnjivi potezi†njezina menadžmenta. Problem se otvara u trenutku kada novca nestaje i kada netko za to mora odgovarati. Slijedeći trag novca, redovito se dolazi do zastraÅ¡ujućih otkrića koja u krug kandidata za Lepoglavu uvlaÄe sve viÅ¡e poznatih imena iz vrha druÅ¡tvene i politiÄke piramide države. PriÄa će se Å¡iriti i zahvaćati sve viÅ¡e imena.
5. Oblik vlasniÅ¡tva manje je važan od odgovornog ponaÅ¡anja vlasnika. U hrvatskom državnom sektoru zasad se teÅ¡ko može govoriti o odgovornom voÄ‘enju kompanija i teÅ¡ko je oÄekivati znaÄajne promjene bez promjene mentaliteta.
U ureÄ‘enim druÅ¡tvima, gdje se u pravilu posluje u skladu sa zakonom, a menadžeri državnih tvrtki moraju opravdati svoje rezultate pred vlasnikom, doista nije važno je li kompanija ili banka privatna ili “državnaâ€. U Hrvatskoj se s novcem poreznih obveznika postupa kao da je rijeÄ o samopodrazumijevajućem kapitalu koji će vjeÄno pristizati. To nije klima u kojoj treba priželjkivati jaÄanje utjecaja ili vlasniÄkih udjela države u kompanijama ili bankama.
6. (Spasiteljski) fond koji bi se financirao emisijom svježeg novca iz primarne emisije velik je rizik za srediÅ¡nju banku. Ne usmjeri li se taj novac u proizvodnju, potroÅ¡nja će povećati potražnju za devizama, kuna će se naći pod pritiskom. Da bi cijela priÄa uspjela, treba nam veća koordinacija monetarne i fiskalne politike.
HNB niz godina vodi bitku oko toga Å¡to je najbolji naÄin da se istovremeno zadovolje populistiÄki apetiti politiÄara i zadrži stabilnost monetarnog sustava. Preveliki državni troÅ¡kovi stvaraju pritisak na srediÅ¡nju banku, od koje se oÄekuje da neprestano održava dovoljnu koliÄinu novca u sustavu. Bilo kakav fond koji bi se financirao novcem iz primarne emisije (svježe tiskanim), a da se prije njegova osnivanja ne odrede Ävrsti kriteriji prioriteta i Ävrsta pravila njegova koriÅ¡tenja bio bi fijasko ekonomske i monetarne politike.
7. U Hrvatskoj je stvoreno pogrešno uvjerenje o svemoći države. Gospodarstvenici moraju biti svjesni da im nitko neće pomoći ako sami sebi ne znaju pomoći.
Å toviÅ¡e, onima koji nemaju ideje kako se izvući ni država ne treba pomagati. Financirati neÄiji bankrot novcem poreznih obveznika ne smatra se odgovornim voÄ‘enjem ekonomske politike države.
8. U bankama ima novca, ali u kriznim situacijama rizik je povećan i one nisu spremne ulaziti u potencijalno nesigurne poslove. ÄŒesto su ekonomski jake države na sebe preuzimale dio rizika. Hrvatskoj državi danas je vrlo teÅ¡ko ulaziti u povećani rizik sa situacijom u kakvoj se nalazi proraÄun.
Za razliku od bogatih zapadnih zemalja, gdje su krizom bile pogoÄ‘ene banke koje su onda zatražile i dobile pomoć od država, u Hrvatskoj je kriza prvo ispraznila državnu blagajnu. S proraÄunom koji ima problema s punjenjem, država koja je uz to joÅ¡ i u ozbiljnim dugovima teÅ¡ko može na sebe preuzimati rizike privatnih kompanija.
9. Hrvatska je visoko zadužena zemlja, no to ćemo i 2010. uredno otplaćivati i možemo to podnijeti. Važno je da se relativna inozemna zaduženost dalje ne povećava.
BDP će u ovoj godini rasti mnogo sporije nego u doba velikoga kreditnog buma. HNB je tijekom proteklog razdoblja osigurao rezerve koje mogu amortizirati danaÅ¡nji stupanj zaduženosti zemlje. Ne uspori li se ritam zaduživanja, HNB-u će se znaÄajno smanjiti mogućnost pozitivnog utjecaja na ekonomsku politiku, piÅ¡e Globus .
32 odliÄne i besplatne aplikacije za VaÅ¡e raÄunalo
08/01/2010 // Posted in ICT tehnologije | No Comments
MaximumPC donosi pregled 32 odliÄne i besplatne aplikacije za svako raÄunalo koje pogoni Windows operativni sustav.
ZagrebaÄka banka d.d. i zlouporaba kartica
03/01/2010 // Posted in Legislativa | No Comments
BroÅ¡ura “DIREKTNI KANALI” ZagrebaÄke banke d.d, svibanj 2008, stranica 3:
Ugovor o usluzi banke 1 za sve, 30.12.2009, stranica 3, Älanak 8, stavak 2:
Bilo bi dobro da nadležni u ZagrebaÄkoj banci d.d. usklade promotivni materijal s Älancima standardnih ugovora za navedene usluge.