Sustav koji ne radi HPB platio 112 milijuna kuna
Ukupna vrijednost projekta iznosi 150 milijuna kuna, no preostalih 38 bit će uplaćeno kad sustav konaÄno proradi – autor Jagoda Marić, Novi list
ZAGREB – Uz 400 milijuna kuna gubitka kojeg će uzrokovati loÅ¡i krediti, novoj upravi Hrvatske poÅ¡tanske banke (HPB) muku zadaje i projekt ulaganja u informatiku vrijedan 150 milijuna kuna. Prije Äetiri godine stara je uprava na Äelu s Josipom Protegom pokrenula program implementacije novog informacijskog sustava, a posao je dogovoren i ugovori su sklopljeni u ožujku 2006. godine.
No, u tim ugovorima, kako doznajemo, nije utvrÄ‘en rok u kojem novi informacijski sustav treba proraditi, pa nije Äudo da se to gotovo Äetiri godine kasnije joÅ¡ uvijek nije dogodilo. NaÅ¡i izvori iz banke otkrivaju da je bivÅ¡a uprava s partnerima, indijskom kompanijom Infosys te domaćim Compingom, dosad dogovarala Å¡est ili sedam termina za implementaciju sustava, ali da ti rokovi nikada nisu ispoÅ¡tivani. S obzirom da oni nisu ugraÄ‘eni u ugovor, moguće ih je bez posljedica pomicati u nedogled. Ipak, i indijska tvrtka, ali i lokalni partner Comping na svojim internetskim stranicama hvale se dosad ostvarenim poslovima s HPB-om. Na Compingovoj stranici posao s HPB-om je naveden kao jedna od referenci uz tvrtke kao Å¡to su HT, HEP, ali i Grad Zagreb i Grad Zadar te nekoliko državnih institucija, meÄ‘u kojima je i Ministarstvo zdravstva.
Iako se s primjenom kasni, PoÅ¡tanska banka je dosad za sustav koji nije proradio platila 112 milijuna kuna, službeno su otkrili iz HPB-a, najavljujući da će ostatak platiti tek po »zavrÅ¡etku projekta«. A projekt bi trebao zavrÅ¡iti, odnosno sustav poÄeti s radom, poÄetkom sljedeće godine, vjeruju u HPB-u, jer, kako poruÄuju, to je projekt od najvećeg prioriteta za banku, Upravu, ali i sve zaposlenike koji ulažu napore u njegov zavrÅ¡etak.
Na pitanje zaÅ¡to gotovo Äetiri godine nakon potpisivanja ugovora informacijski sustav nije proradio, iz banke odgovaraju da za to postoje tri osnovna razloga, a prvi je »širenje opsega projekta uzrokovanog rastom i razvojem banke kroz ponudu novih proizvoda i usluga te velikim brojem poslovnih i informatiÄkih projekta«. U 2005. godini banka je, napominju, imala tri poslovnice dok sada ima poslovnu mrežu od 40-ak podružnica i poslovnica te nudi cijelu paletu konkurentnih proizvoda i usluga, a broj zaposlenika je narastao s 300 na tisuću. Uz drugi razlog, veliki broj potrebnih prilagodbi, radi toga Å¡to banka posluje u preko tisuću poÅ¡tanskih ureda, ali i zbog zahtjeva regulatora, iz HPB-a priznaju i treći razlog, odnosno »premali broj vlastitih kvalitetnih resursa za sve projekte koji su bili u tijeku ili su dovrÅ¡eni u posljednje Äetiri godine«.
Tako ispada da banka od tisuću ljudi ima premalo resursa, da je implementaciju informacijskog sustava onemogućavalo to Å¡to je Å¡irila broj poslovnica i Å¡to posluje na Å¡alterima Hrvatske poÅ¡te, kao da to i tadaÅ¡nja uprava, ali i oni koji su se prihvatili posla implementacije novog informacijskog sustava, nisu morali znati 2006 godine. Jedan od Älanova Nadzornog odbora banke s kojim smo razgovarali istiÄe da nije struÄnjak za informatiku, pogotovu za specifiÄnosti koje na tom polju traži bankarski sustav, ali da i veće neznalice znaju da je Äetiri godine u informatiÄkoj tehnologiji cijela vjeÄnost, pa najavljuje da će tražiti podatke o tome je li u meÄ‘uvremenu kupljena neka oprema i koliko je ona i danas u korak s vremenom te koliko je banka izgubila na tome.
Razlozi kašnjenja
– širenje banke s tri poslovnice na 40 podružnica i poslovnica,
– veliki broj potrebnih prilagodbi,
– premali broj vlastitih kvalitetnih resursa.
Amortizacija povećava gubitak
Iako se joÅ¡ ne može koristiti novim informacijskim sustavom za kojeg je već platila 112 milijuna kuna i koji će je koÅ¡tati joÅ¡ 38 milijuna kuna, banka bi zbog tog projekta, koji je trebao unaprijediti njezino poslovanje, mogla dodatno povećati ionako zabrinjavajući gubitak od 400 milijuna kuna. Na visoko ulaganje u imovinu od 150 milijuna kuna banka dosad nije »odradila« amortizaciju, odnosno smanjila njezinu vrijednost, pa će to morati uÄiniti možda već u idućoj godini, S obzirom na visoke stope amortizacije na informatiÄku imovinu, bit će visoki i troÅ¡kovi amortizacije koji će dodatno utjecati na gubitak ili dobit banke. Moguće je da će banka morati predvidjeti troÅ¡kove amortizacije i prije nego Å¡to sustav proradi.