(preuzeto u cijelosti s portala rep.hr 16.11.2011. godine)
Skupina koja se predstavlja kao Anonymous Croatia najavila je napad na web stranice HDZ-a 19. studenog, a po nekim tragovima može se naslutiti kako iza svega stoji Pernarov Savez za promjene.
Anonymous Croatia na svojim Facebook stranicama objavio je kako planira DDoS napad na HDZ, a na blogu TeslaSec objavio je i upute za sve one koji osobno žele sudjelovati u napadu. Najavu napada prenijeli su i vodeći hrvatski portali.
Nije jasno tko stoji iza svjetske skupine koja se predstavlja kao Anonymous, ni je li za razliÄite akcije u svijetu uvijek odgovorna ista skupina, no lako se može naslutiti kako hrvatska skupina tek koristi njihovo ime. ÄŒinjenica da je autor Facebook stranice Anonymous Croatia postavio anketu s pitanjem “Å ta mislite koja stranka radi za dobrobit ljudi, a ne za svoj osobni interes”, pri Äemu je najviÅ¡e Älanova stranice odgovorilo sa “SP – Savez za promjene” sugerira da iza stranice, pa tako i cijele akcije stoji Pernarov Savez za promjene, tim viÅ¡e Å¡to su drugi ponuÄ‘eni odgovori bili samo “Anonymous” i “Anarchy”.
Sami video s najavom napada objavljen je na YouTubeu na engleskom jeziku, a u njemu se napad na HDZ obrazlaže kaznom zbog korupcije i izdaje.
Aksentijević: DDoS napad ima elemente kaznenog djela
Sudskog vještaka za informatiku i telekomunikacije Sašu Aksentijevića upitali smo nekoliko pitanja vezanih uz kažnjivost ovakvih napada prema hrvatskim zakonima.
Je li organizacija i/ili izvrÅ¡enje DDoS (ili drugog sliÄnog) napada na neku stranicu u Hrvatskoj nekakva vrsta prekrÅ¡ajnog ili kaznenog djela?
Sudovi bi u sluÄaju DDoS napada zasigurno po viÅ¡e osnova mogli pronaći elemente prekrÅ¡ajnog i kaznenog djela, Äak i ako nije poÄinjena mjerljiva materijalna Å¡teta žrtvi. Vijeće Europe donijelo je joÅ¡ 2001. godine Konvenciju o kibernetiÄkom kriminalu koja je nastupila na snagu od 1. srpnja 2004 godine. Republika Hrvatska je potpisnica te Konvencije te se uskladila s istom donoÅ¡enjem Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona koji je stupio na snagu 1. listopada 2004. godine, Å¡to znaÄi da je zakonodavac vrlo brzo reagirao na pojavu novog oblika kaznenog djela. ÄŒlanak 223. stavak 2 i 3 se mogu protumaÄiti u smislu direktne usmjerenosti ka kaznenim djelima poput DDoS. Zanimljivo je kako su prva medijski popraćena viÅ¡ednevna ometanja dostupnosti Web stranica u Hrvatskoj bila upravo tijekom napada na HT poslužitelje tijekom 2001. godine.
Kako se takva vrsta napada dokazuje u sluÄaju eventualne tužbe?
U sluÄaju eventualne tužbe potrebno je dokazati da je izvor napad u odreÄ‘enoj toÄki ili toÄkama i izolirati dokaze koji se u sluÄaju DDoS-a uglavnom svode na niz dnevnika (logova) poslužitelja i mrežnih ureÄ‘aja, a koji mogu nepobitno dokazati tko je izvor napada. Dokazati izvor ove vrste napada ukoliko su pomno i inteligentno voÄ‘eni vrlo je teÅ¡ko a gotovo nemoguće na razini izoliranih nacionalnih sustava raÄunalnih mreža a pokretaÄa napada joÅ¡ teže zato Å¡to su sami izvrÅ¡itelji napada Äesto ukljuÄeni mimo svog znanja. Istrage koje se tiÄu DDoS napada su u pravilu meÄ‘unarodne istrage a u njih su na razini koordinacije ukljuÄene državne institucije te državne tajne službe.
Je li u Hrvatskoj bilo sudskih parnica takve vrste proteklih godina?
Zbog kompleksnosti dokaznog postupka u pravilu parnica ove vrste u Hrvatskoj nema u smislu veće zastupljenosti, no Äesto se pojavljuju sluÄajevi u Äijem se rjeÅ¡avanju i izradi vjeÅ¡taÄenja koristi sliÄna metodologija koja bi bila koriÅ¡tena u vjeÅ¡taÄenju DDoS napada, samo u manjem opsegu i u druge svrhe.