U uvodnom dijelu vjeÅ¡taÄkog nalaza i miÅ¡ljenja navode se neizostavno vrsta i predmet vjeÅ¡taÄenja te temeljem koje dokumentacije je ono izvedeno i po Äijem nalogu.
Tijekom izrade nalaza temeljna je aktivnost prikupljanje relevantnih Äinjenica koje podrazumijeva nedvojbeno definiranje postupka i zadatka vjeÅ¡taÄenja, razmatranje predmeta, teme ili procesa vjeÅ¡taÄenja, prikupljanje i analizu relevantne dokumentacije, razgovor s osobama koje mogu dati važne informacije za pravilno zakljuÄivanje o Äinjenicama iz zadatka vjeÅ¡taÄenja i neposredna opažanja vezano uz predmet vjeÅ¡taÄenja. Taksativno se navode sve primjenjene strukovne metode i postupci.
Po izradi nalaza vjeÅ¡taÄenja, vjeÅ¡tak izvodi zakljuÄak u obliku vjeÅ¡taÄkog miÅ¡ljenja, koji sintetizira uzroke, djelovanje, posljedice i znaÄaj odreÄ‘enih Äinjenica, uz dužnu pažnju, savjesno i sukladno pravilima odreÄ‘ene znanstvene discipline (struke) ili vjeÅ¡tine. MiÅ¡ljenje vjeÅ¡taka mora biti neovisno, objektivno, potkrijepljeno Äinjenicama, deskriptivno, nedvojbeno i logiÄki izloženo.
VjeÅ¡tak je dužan odgovoriti na pitanja suca i stranaka u postupku vezano uz ÄinjeniÄno stanje utvrÄ‘eno njegovim nalazom i miÅ¡ljenjem, ali i na druga pitanja koja sudac dozvoli ili ocijeni potrebnim u cilju utvrÄ‘enja stvarnog ÄinjeniÄnog stanja.
Nalaz vjeÅ¡taka mora biti napisan jednostavnim rjeÄnikom kako bi bio razumljiv sucu i strankama u postupku, mora biti jasan, logiÄan i sveobuhvatan, ne smije sadržati greÅ¡ke, primjenjene metode i postupci moraju biti obrazloženi, a svi dokazi brižljivo i valjano prouÄeni. U sluÄaju valjanih žalbenih razloga sudac može odrediti dopunu vjeÅ¡taÄenja ili povjeriti vjeÅ¡taÄenje drugom vjeÅ¡taku. Ukoliko je ÄinjeniÄno stanja utvrÄ‘eno po drugom vjeÅ¡taku drugaÄije u svojim bitnim elementima, vjeÅ¡taci svoje nalaze trebaju uskladiti na raspravi i objasniti sudu u Äemu su razlike.