Panika na sudu: Analizu Šprajcova Dnevnika izradio je lažni vještak Dario Štolba

Sambolec/CROPIX

Autor: Drago Hedl

Objavljeno: prije 3 h i 30 min

Lažni sudski vještak može se usporediti sa sucem bez pravosudnog ispita

OSIJEK - Dario Štolba, koji je zbog rečenice od 35 riječi po nalogu Općinskog suda u Osijeku vještačio cijeli Dnevnik Hrvatske televizije od 8. svibnja prošle godine koji je vodio Zoran Šprajc (o čemu je Jutarnji nedavno pisao) i to naplatio 24.060 kuna, uopće nije na popisu sudskih vještaka!

Posao života: Dobio 687,43 kune za svaku analiziranu riječ

Štolbe nema među 1647 sudskih vještaka na službenom popisu Hrvatskog društva sudskih vještaka. U Županijskom sudu u Osijeku i na osječkom Trgovačkom sudu, koji su Štolbu mogli imenovati sudskim vještakom, potvrđeno ja da ta dva suda to nikada nisu učinila. Štoviše, Jutarnjem je listu u tajništvu Županijskog suda u Osijeku rečeno da je Štolba odbijen kada se javio za sudskog vještaka jer nije zadovoljavao uvjete.

Unatoč tome Štolba je više puta posljednjih mjeseci kao vještak za informatiku vještačio u raznim sudskim predmetima, uključujući i spomenuti kada je potpuno nepotrebno, zbog samo jedne sporne rečenice koja je bila predmet sudske tužbe, načinio transkript Dnevnika na 159 stranica u čak šest primjeraka!

“To što na sudu vještači osoba koja nije sudski vještak gotovo je isto kao da sudi sudac bez položenog pravosudnog ispita”, rekao je neslužbeno jedan osječki sudac. Punih tjedan dana Jutarnji list nije uspio dobiti odgovor na pitanje kako je bilo moguće da se Štolba uopće pojavi na sudu kao vještak, tim više što na popisu vještaka Županijskog suda u Osijeku postoje vještaci za informatiku kao i vještak za prepoznavanje originalnosti i identifikaciju audiovizualnih djela. U Hrvatskoj takvih je vještaka na desetke, među njima i onih s doktorskim titulama.

Iz Županijskog suda u Osijeku, s potpisom predsjednika Nine Ljubojevića, Jutarnjem je odgovoreno kako se o razlozima angažiranja Štolbe valja raspitati u Općinskom sudu. “U svezi Vašeg zadnjeg upita o vještačenju osobe koja nije stalni sudski vještak i razloga njegovog angažiranja, morate se obratiti Općinskom sudu u Osijeku”, stoji u tom odgovoru.

Glasnogovornik Općinskog suda Ivan Vulić rekao je pak kako je Štolba angažiran jer je i ranije sudjelovao u nekim istražnim postupcima na Županijskom sudu u Osijeku.

Štolbina šutnja

Pokušaj da odgovor dobijemo od Štolbe također je ostao neuspješan. U tri dana, koliko smo ga pokušavali kontaktirati, pravdajući se obvezama, nije našao vremena kako bi objasnio na koji je način iako ga nema na popisu ipak vještačio na sudu. Vjeran Blažeković, pravosudni inspektor u Ministarstvu pravosuđa, rekao je za Jutarnji da se drugi vještaci, osim onih na popisu, mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odgode, ako su stalni vještaci spriječeni ili ako to zahtijevaju druge okolnosti.

(preneseno u cijelosti s portala Jutarnjeg lista)

Iako je ovaj člančić napisan tendenciozno i površno (ne radi se o županijama, ne radi se osobi za čuvanje tajnih podataka…) pohvalno je da je hrvatska vlast niti tri godine od donošenja relevantnog zakona odlučila nešto napraviti po tom pitanju…

Županije moraju zaposliti čovjeka za čuvanje tajnih podataka. Još se ne zna što će ta osoba raditi!

Svi koji će imati pristup tajnim podaicma moraju proći sigurnosnu provjeru

ZAGREB, SISAK - Uz postojećih 14, Marina Lovrić-Merzel, sisačko-moslavačka županica, mora imenovati i 15. savjetnika - za informacijsku sigurnost i koordiniranje obrambenih priprema, ali to sada od nje hitno traži Petar Mišević, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Županici još nije jasno što bi taj savjetnik zapravo trebao raditi.

- U Vladi kažu da imenujemo savjetnika i osiguramo novac za njegovu plaću, a što će on raditi, Vlada će nam reći kada ga zaposlimo - rekla je županica Lovrić-Merzel.

Iako postoji zabrana zapošljavanja u državnim službama, mjesto novih savjetnika obveza je još od kraja kolovoza 2008.. Tim pravilnikom propisano je da svaka županija mora imati savjetnika za informacijsku sigurnost, a oni koji imaju pristup tajnim podacima, moraju imati odgovarajuće certifikate. Oni koji imaju pristup tim podacima, moraju proći sigurnosnu provjeru.

Ranko Ostojić, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, rekao je da su te odredbe dio NATO-ovih standarda. Županici je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost već je dvaput pisao da imenuje savjetnika za informacijsku sigurnost.

(preuzeto u cijelosti s Jutarnjeg lista)

U Hrvatskoj nema jasnog zakona koji bi odredio gdje je granica privatnosti za mail, Facebook ili SMS

ZAGREB - Zahvaljujujući novim tehnologijama preljub je nadohvat maila i puno je lakše nekoga prevariti samo jednim klikom na miša, nego što je nekada bilo trčati u telefonsku govornicu i dogovarati ljubavni sastanak. Upravo se takvom metodom poslužila Amerikanka Clara Walker iz Michigana koja je preko svog Gmaila održavala ljubavnu vezu. Njen suprug Leon Walker otvorio je njen mail i otkrio kako ga vara s bivšim suprugom.

Clari je Leon bio treći suprug, a varala ga je s prethodnim, koji je jednom bio uhićen jer ju je prebio pred njenim sinom iz prvog braka. Leon je e-mailove predao njenom prvom suprugu uz obrazloženje kako je zabrinut za dobrobit djeteta. Otac je zatražio skrbništvo nad svojim sinom. Clara se međutim osvetila i tužila Leona za narušavanje privatnosti. Tužiteljica je navela kako je Leon prekršio zakon jer je hakirao mail svoje supruge. On je tvrdio kako je kompjuter bio zajednički, a ona da je bio samo njen.

Nema veze što je suprug

Sada je optužen prema antihakerskom zakonu, a njegov je slučaj svojevrsni presedan. Naime, antihakerski zakon koristi se ako netko pokuša provaliti u vladine sustave ili privatne račune zbog koristi. On bi trebao štititi od krađe identiteta, krađe intelektualnog vlasništva i trgovinskih tajni. Nitko još nije tužio supruga jer mu je hakirao kompjutor i provalio u mail. Ako Leon, koji u veljači izlazi pred suca, bude proglašen krivim, to bi moglo značiti cijelo novo poglavlje kako u internetskim, tako i u stvarnim vezama. U Hrvatskoj do danas također nije bilo sličnog slučaja.

Igor Vulje iz Agencije za zaštitu za osobnih podataka kaže kako svatko može prijaviti neovlašteni pristup privatnim podacima, te se potom svaki slučaj pojedinačno raščlanjuje.

- Agencija može istražiti svaki slučaj ako je netko došao neovlašteno do privatnih podataka i pri tome nije bitno da li se radi o supružniku - kaže.

U svakom slučaju nelegalno je “njuškati” po nečijem mailu, Facebooku ili SMS porukama na mobitelu pa makar se radi o bračnom partneru.
Stvar privatnih odnosa

Svi ljudi imaju pravo na privatnost, osim ako to druga strana izričito ne dozvoli.

Svatko može prijaviti povredu osobnih podataka Agenciji, nakon čega se može pokrenuti zahtjev za prekršajnim postupkom, ali paralelno osoba može i privatnom tužbom zahtijevati naknadu štete. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, koji se bavio i sprečavanjem nasilja među djecom na internetu, kaže kako se spomenuti slučaj definitivno više kreće u području privatnih odnosa nego u području kaznenog zakonodavstva.

- Takvo nešto nije definirano kaznenim zakonom republike Hrvatske i vrlo je kompleksno pitanje što bi se dogodilo da vam netko gleda mail ili SMS poruke. No kazneno djelo samo je ono koje se definira zakonom RH, a gledanje mailova tome ne podliježe - rekao je Borovec.

U SAD-u nestaje granica

Statistike iz Sjedinjenih Država navode kako se u jednom od pet podnesenih zahtjeva za razvod kao krivac spominje Facebook. Mark Keenan, izvršni direktor web stranice Divorce Online, kaže kako je mnogo njihovih klijenata otkrilo da ih partneri varaju upravo preko te društvene mreže. Djevojke i žene otvorile bi izmišljeni profil i poslale zahtjev za prijateljstvo svom partneru te počele flertovati, stavljajući ga na test. Muškarci bi najčešće poklekli pred napasti. Njihove partnerice ulovile bi ih kako chataju s njima o seksu, misleći da se radi o nekoj drugoj. Ponekad bi im se samo virtualno obraćali, ali neki bi otišli i korak dalje i tražili sastanak uživo. Tim muškarcima međutim nije palo na pamet da svoje partnerice tuže zbog narušavanja privatnosti. Od veljače će i to vjerojatno biti moguće i tada će se izgubiti granica tko je zapravo kriv.

Unutar obitelji se dogovara privatnost

Psiholog Goran Zec kaže da bi se ovim slučajem trebali baviti pravni stručnjaci, a što je prihvatljivo među partnerima, ovisi o njihovu dogovoru.

- Ono što je javnosti prihvatljivo među partnerima nekoć je određivala Crkva, a danas mediji, dok znanost još nije dala definitivan odgovor. U svakom slučaju, to nije ‘privatnost na internetu’, to je privatnost unutar vlastite obitelji i svog doma. Situacija je funkcionalno ista kao da se radilo o papirnatoj pošti.

- Koje podatke dajemo i kakvim entitetima te čitamo li ugovore koje nam pritom podastiru ili ih samo prihvaćamo slijepo klikćući ‘yes’. Da vam odmah odgovorim na zadnje pitanje - ne čitamo - kaže on. Također je dodao da se riječ haker često potpuno pogrešno koristi. Naime, izvorno ta riječ ima pozitivan ton i označava osobu koju usrećuju znanje i rješavanje problema, i to ne nužno u području računala.

(preuzeto djelomično ali bez izmjena s Internet stranica Jutanjeg lista, 29.12.2010. godine)