Pet neugodnih istina o upotrebi novih tehnologija

(preuzeto s Lider Press, 05.04.2010. godine)

U vremenu u kojem pojedinca okružuje tehnologija, mnogi ljudi ne vode računa o onim neugodnim istinama i činjenicama vezanima za tehnologije koje koriste, dok još veći broj njih zapravo za njih niti ne zna. Za one, pak, koji ipak brinu o svojoj privatnosti evo izbor pet neugodnih istina o svakodnevnoj tehnologiji i rješenja kako se s njima nositi.

Recimo, privatno surfanje, opcija koju nude svi relevantni pretraživači interneta, poput Firefoxa, Internet Explorera ili Chromeavrlo je pogodna za svakog tko želi spriječiti druge korisnike nekog računala da vide gdje je bio i što je radio, no u širem spektru stvari uopće ne pomaže ostvarivanju anonimnosti na internetu. Svatko tko poželi zabilježiti korisnikovu IP adresu, to može bez problema učiniti neovisno o modu u kojem korisnik pretražuje internet. Dapače, davatelji internetske usluge mogu pratiti i zabilježiti sve što korisnik radi na internetu, a koliko te podatke čuvaju, varira od operatera do operatera. Rješenje: Ako zaista želite surfati anonimno, koristite proxy uslugu (posredničku uslugu) poput Anonymiz-era ili Tora.

Drugi vrlo raširen primjer je internetski gigant Google. Ono što ova kompanija o vama zna ovisi o tome koliko se vi uzdajete u njihove usluge. Informacije koje Google može prikupiti i sačuvati mogu uključivati stranice koje ste posjetili, pretrage koje ste koristili, karte koje ste gledali, vaše kontakte i kalendar, e-mail poruke, povijest chata itd. Vlasti, uz sudski nalog, mogu pristupiti svakome od tih podataka, ali drugi problem predstavlja mogućnost krađe identiteta putem Googlea, kojemu je jedini štit vaše korisničko ime i šifra. Zainteresirani koji to provale, mogu nesmetano koristiti sve ostale Google usluge i vrlo lako preuzeti vaš identitet. Rješenje: Koristite Google Dashboard kako bi vidjeli koje točno informacije dijelite i prilagodite postavke shodno svom strahu od vlade i internetskih zlikovaca. Ojačajte svoju šifru i mijenjajte je svako malo, a u slučaju da vam je hakiran ili ukraden račun, moguće je putem Googleove account recovery usluge vratiti ga. Pored toga, nije loše rizik umanjiti korištenjem nekoliko različitih davatelja ovakvih usluga.

Sljedeća neugodna istina je da sigurnosni softver nije toliko siguran koliko ljudi misle. Stručnjaci kažu kako antivirusni softver i ostali oblici softverske zaštite zapravo ‘uhvate’ samo one manje prijetnje. Sve veći broj grešaka i rupa kod inicijalnog puštanja softvera u optjecaj, u kombinaciji sa sporom reakcijom proizvođača i davatelja usluga, znači da i najbolji i najažuriraniji sigurnosni programi zaostaju za internetskim zlikovcima. Rješenje: Bez sigurnosnog softvera se jednostavno ne može, ali je uputno zato poduzeti dodatne korake za zaštitu, poput čuvanja podataka na šifriranim diskovima i instaliranja VMwarea, ili sličnog softvera koji omogućuje stvaranje virtualnih strojeva i bacanje istih ako postanu inficirani.

Komunikacija putem web kamera postala je u posljednje vrijeme iznimno popularna, ali je i vrlo nesigurna. Slučajeva u kojima se na daljinu pali web kamera bez vlasnikovog znanja ili dopuštenja je bezbroj. Kao i gotovo sve u svijetu informatike, preuzimanje kontrole nad nečijom kamerom prilično je lak posao za nekog tko zna što radi, no, srećom, i riješenje je jednostavno. Rješenje: Ako imate eksternu kameru ištekajte je kad je ne koristite. Ako je pak, ugrađena, što je čest slučaj s laptopima, jednostavno prekrijte leću.

Vjerojatno najvažnija činjenica koju svi informatički osviješteni ljudi trebaju imati u vidu je da ‘internet nikad ne zaboravlja’. Neugodnost na ulici ili općenito u stvarnom životu lako se, i relativno brzo može zabo-raviti, no s internetom je priča nešto drugačija. Stvari koje ste pisali u mailovima, objavljivali na društvenim mrežama ili radili na kameri mogu ostati zauvijek negdje zabilježene i progoniti vas ostatak života. Naime, premještanjem velike količine podataka s tvrdih diskova korisnika na internetski oblak, dakle na servere negdje tamo daleko, korisnik je izgubio mogućnost nadzora nad njima. Rješenje: Vrlo interesantno, nalik špijunskim parodijama. Softver imena Vanish ugrađuje mehanizam za samouništenje u podatke. Iako je softver još u testnoj fazi, moguće je skinuti open-source Firefox plug-in na internetu.

Naravno ovo je tek manji dio istina o tehnologiji, ali zato dovoljno indikativan za svakog tko vodi više računa o svojoj privatnosti u tehnološkom dobu. S druge strane, tolika izloženost tehnologiji znači i da čovjek usprkos mogućim mjerama opreza nikada zapravo ne može biti zaštićen u potpunosti od zloporaba. Ipak, vođenje računa može pomoći smanjivanju neugodnosti i opasnosti. (Vanja Figenwald)
5.4.2010 09:15