U Hrvatskoj nema jasnog zakona koji bi odredio gdje je granica privatnosti za mail, Facebook ili SMS

ZAGREB - Zahvaljujujući novim tehnologijama preljub je nadohvat maila i puno je lakše nekoga prevariti samo jednim klikom na miša, nego što je nekada bilo trčati u telefonsku govornicu i dogovarati ljubavni sastanak. Upravo se takvom metodom poslužila Amerikanka Clara Walker iz Michigana koja je preko svog Gmaila održavala ljubavnu vezu. Njen suprug Leon Walker otvorio je njen mail i otkrio kako ga vara s bivšim suprugom.

Clari je Leon bio treći suprug, a varala ga je s prethodnim, koji je jednom bio uhićen jer ju je prebio pred njenim sinom iz prvog braka. Leon je e-mailove predao njenom prvom suprugu uz obrazloženje kako je zabrinut za dobrobit djeteta. Otac je zatražio skrbništvo nad svojim sinom. Clara se međutim osvetila i tužila Leona za narušavanje privatnosti. Tužiteljica je navela kako je Leon prekršio zakon jer je hakirao mail svoje supruge. On je tvrdio kako je kompjuter bio zajednički, a ona da je bio samo njen.

Nema veze što je suprug

Sada je optužen prema antihakerskom zakonu, a njegov je slučaj svojevrsni presedan. Naime, antihakerski zakon koristi se ako netko pokuša provaliti u vladine sustave ili privatne račune zbog koristi. On bi trebao štititi od krađe identiteta, krađe intelektualnog vlasništva i trgovinskih tajni. Nitko još nije tužio supruga jer mu je hakirao kompjutor i provalio u mail. Ako Leon, koji u veljači izlazi pred suca, bude proglašen krivim, to bi moglo značiti cijelo novo poglavlje kako u internetskim, tako i u stvarnim vezama. U Hrvatskoj do danas također nije bilo sličnog slučaja.

Igor Vulje iz Agencije za zaštitu za osobnih podataka kaže kako svatko može prijaviti neovlašteni pristup privatnim podacima, te se potom svaki slučaj pojedinačno raščlanjuje.

- Agencija može istražiti svaki slučaj ako je netko došao neovlašteno do privatnih podataka i pri tome nije bitno da li se radi o supružniku - kaže.

U svakom slučaju nelegalno je “njuškati” po nečijem mailu, Facebooku ili SMS porukama na mobitelu pa makar se radi o bračnom partneru.
Stvar privatnih odnosa

Svi ljudi imaju pravo na privatnost, osim ako to druga strana izričito ne dozvoli.

Svatko može prijaviti povredu osobnih podataka Agenciji, nakon čega se može pokrenuti zahtjev za prekršajnim postupkom, ali paralelno osoba može i privatnom tužbom zahtijevati naknadu štete. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, koji se bavio i sprečavanjem nasilja među djecom na internetu, kaže kako se spomenuti slučaj definitivno više kreće u području privatnih odnosa nego u području kaznenog zakonodavstva.

- Takvo nešto nije definirano kaznenim zakonom republike Hrvatske i vrlo je kompleksno pitanje što bi se dogodilo da vam netko gleda mail ili SMS poruke. No kazneno djelo samo je ono koje se definira zakonom RH, a gledanje mailova tome ne podliježe - rekao je Borovec.

U SAD-u nestaje granica

Statistike iz Sjedinjenih Država navode kako se u jednom od pet podnesenih zahtjeva za razvod kao krivac spominje Facebook. Mark Keenan, izvršni direktor web stranice Divorce Online, kaže kako je mnogo njihovih klijenata otkrilo da ih partneri varaju upravo preko te društvene mreže. Djevojke i žene otvorile bi izmišljeni profil i poslale zahtjev za prijateljstvo svom partneru te počele flertovati, stavljajući ga na test. Muškarci bi najčešće poklekli pred napasti. Njihove partnerice ulovile bi ih kako chataju s njima o seksu, misleći da se radi o nekoj drugoj. Ponekad bi im se samo virtualno obraćali, ali neki bi otišli i korak dalje i tražili sastanak uživo. Tim muškarcima međutim nije palo na pamet da svoje partnerice tuže zbog narušavanja privatnosti. Od veljače će i to vjerojatno biti moguće i tada će se izgubiti granica tko je zapravo kriv.

Unutar obitelji se dogovara privatnost

Psiholog Goran Zec kaže da bi se ovim slučajem trebali baviti pravni stručnjaci, a što je prihvatljivo među partnerima, ovisi o njihovu dogovoru.

- Ono što je javnosti prihvatljivo među partnerima nekoć je određivala Crkva, a danas mediji, dok znanost još nije dala definitivan odgovor. U svakom slučaju, to nije ‘privatnost na internetu’, to je privatnost unutar vlastite obitelji i svog doma. Situacija je funkcionalno ista kao da se radilo o papirnatoj pošti.

- Koje podatke dajemo i kakvim entitetima te čitamo li ugovore koje nam pritom podastiru ili ih samo prihvaćamo slijepo klikćući ‘yes’. Da vam odmah odgovorim na zadnje pitanje - ne čitamo - kaže on. Također je dodao da se riječ haker često potpuno pogrešno koristi. Naime, izvorno ta riječ ima pozitivan ton i označava osobu koju usrećuju znanje i rješavanje problema, i to ne nužno u području računala.

(preuzeto djelomično ali bez izmjena s Internet stranica Jutanjeg lista, 29.12.2010. godine)

Europska unija odlučila je stati nakraj zloporabi podataka u virtualnom svijetu i zaštititi prava korisnika na privatnost te konačno izmijeniti direktivu staru 15 godina koja propisuje pravila o zaštiti. Naime, oživite li jednom profil na društvenoj mreži na internetu, nemate više pravo vratiti se u anonimnost. Nove generacije fejsbukovaca to znaju. Jer sve što ste ikad objavili online uvijek može na neki način biti iskorišteno protiv vas. Ljudi su dobivali i otkaze zbog objave, primjerice, slika s poslovnih veselica i zabava ili nepromišljenih šala. Brisanje Facebook profila ne pomaže jer – uvijek ga možete ponovno uspostaviti. Što znači da Facebook ne briše podatke sa servera, već ih samo skrije od “pogleda” drugih korisnika.

Primjena već od 2011.

Europska unija stoga će popraviti direktivu o zaštiti privatnosti podataka koja datira još od 1995. godine, daleko prije negoli su društvene mreže uzele maha. Nova pravila trebala bi prema planu EU biti uvedena sredinom 2011., a nova strategija o tome što treba stajati u direktivi i koje promjene treba učiniti već je usuglašena. Glavni princip na kojem će se inzistirati jest “pravo na zaborav u online svijetu”, što znači da ljudi koji žele maknuti svoj profil trebaju to doista i moći, a pružatelji usluga tada moraju doista izbrisati sve podatke – od privatnih poruka do objavljenih slika.

Korisnici također moraju biti bolje informirani o tome kako se pregledava internetski promet za takozvano bihevioralno oglašavanje, smatraju eurozakonodavci. Jer, primjerice, trgovci se za svoje reklame koriste upravo “poviješću” klikova korisnika. Europska komisija također planira revidirati direktivu da su telekom operateri dužni čuvati podatke o telefonskim i e-mail podacima koja, prema sadašnjim propisima, predviđa čuvanje do dvije godine, a revidirat će dogovore među državama, posebice sa SAD-om, koji uključuju uvide u podatke o putnicima i bankovnim računima.

– Zaštita osobnih podataka temeljno je pravo. Ne bi li se osigurala takva zaštita, potrebna su jasna i koherentna pravila. Moramo prilagoditi i zakonodavstvo da bude u skladu s izazovima koje donose nove tehnologije i globalizacija – izjavila je Viviane Reding, povjerenica Europske komisije za pravosuđe.

Pravila za cijelu Europu

Europski dužnosnici, predstavljajući strategiju, naglasili su da stroža pravila zaštite podatka moraju biti usklađena diljem EU. Žele izbjeći situacije poput onih s Google Street Viewom, kad su Češka i Grčka zabranile američkoj kompaniji slikanje ulica, te slučaj u Njemačkoj gdje je 244.000 građana zatražilo da ih se izbriše iz te usluge.

Eksperti za zaštitu privatnosti i zaštitu potrošača pozdravili su pak prijedlog EU. No potez EU sigurno neće naići na podršku u Googleu i Facebooku. Prema Ericu Schmidtu iz Googlea, dolazi vrijeme kada će se za svakoga moći točno utvrditi gdje je, s kim je i što radi. Prema Schmidtu, anonimnost je prošla i opasna je, a vlade će same tražiti registracije korisnika i u online svijetu, tvrdi prvi čovjek Googlea.

(preneseno s portala Večernjeg lista, 07.11.2010.)

Bill Would Give Justice Department Power to Shutter Piracy Sites Worldwide

By David Kravets

(preuzeto u cijelosti s Wired, 21.09.2010.)

Lawmakers introduced legislation Monday that would let the Justice Department seek U.S. court orders against piracy websites anywhere in the world, and shut them down through the sites’ domain registration.

The bipartisan legislation, dubbed the Combating Online Infringement and Counterfeits Act, (.pdf) amounts to the Holy Grail of intellectual-property enforcement. The recording industry and movie studios have been clamoring for such a capability since the George W. Bush administration. If passed, the Justice Department could ask a federal court for an injunction that would order a U.S. domain registrar or registry to stop resolving an infringing site’s domain name, so that visitors to PirateBay.org, for example, would an error.

“In today’s global economy the internet has become the glue of international commerce –- connecting consumers with a wide array of products and services worldwide,” said Sen. Orin Hatch (R-Utah) in a statement announcing the bill. “But it’s also become a tool for online thieves to sell counterfeit and pirated goods, making hundreds of millions of dollars off of stolen American intellectual property.”

The bill would direct injunctions at a piracy site’s domain registrar, if the registration was through a U.S. company. If not, the Justice Department could serve the court order at the registry for the site’s top-level domain. Registry’s for the dot-com, dot-net and dot-org domains are all U.S.-based, and thus within the courts’ jurisdiction. For domains not under U.S. control, the bill would demand that internet service providers in the United States block resolution of the address upon a court order, but overseas users would not be impacted.

If history is a guide, though, the bill might fail in Congress and might not even be necessary.

The Bush administration in 2008 threatened to veto the legislation that created the nation’s first copyright czar until similar, less expansive Justice Department powers were removed. At the time, the White House complained that directing the attorney general to sue copyright infringers “could result in Department of Justice prosecutors serving as pro bono lawyers for private copyright holders regardless of their resources. In effect, taxpayer-supported department lawyers would pursue lawsuits for copyright holders, with monetary recovery going to industry.”

Things may be different under President Barack Obama. The president has tapped five former Recording Industry Association of America lawyers to key Justice Department positions. And the government, under the code name Operation in Our Sites, has recently seized the domains of at least two first-run movie sites under a process similar to the one outlined in Monday’s proposed legislation.

Bob Pisano, the Motion Picture Association of America chief executive, applauded the measure’s introduction.

“These sites, whose content is hosted and whose operators are located throughout the world, take many forms. But they have in common the simple fact that they all materially contribute to, facilitate and/or induce the illegal distribution of copyrighted works, such as movies and television programs,” Pisano said.

Mitch Bainwol, the RIAA’s chairman, welcomed the proposal.

“The trafficking of pirated American movies and music from rogue websites outside our borders is a big business,” Bainwol said. “This bill is a welcome first step toward cutting off the financial lifeline that sustains these illegal operations and threatens the livelihoods of countless members of the American music community.”

Websites eligible for Justice Department targeting — if the measure is approved — must be “dedicated to infringing activities,” according to the text’s language. A site can be “subject to civil forfeiture” if it’s “primarily designed” as a pirate site with “no demonstrable, commercially significant purpose or use” other than to distribute pirated or counterfeited wares.

The measure’s other sponsors include Senate Judiciary Committee Chairman Patrick Leahy (D-Vermont), and committee members Herb Kohl (D-Wisconsin), Arlen Specter (D-Pennsylvania), Chuck Schumer (D-New York), Dick Durbin (D-Illinois), Sheldon Whitehouse (D-Rhode Island) and Amy Klobuchar (D-Minnesota). Sens. Evan Bayh (D-Indiana) and George Voinovich (R-Ohio) are also co-sponsors.

Tekst je u cijelosti prenesen s Index.HR, 03.09.2010.

“SUKLADNO Zakonu o zaštiti osobnih podataka, svi koji daju svoje podatke i matične brojeve de facto pristaju da se oni u određenu svrhu i koriste, a to se tiče i ovoga konkretnog slučaja”, kazao je sinoć u Dnevniku 3 ministar Uprave Davorin Mlakar pokušavajući javnosti objasniti zašto je na stranicama Vlade objavio 19 stranica potpisnika referenduma o izmjenama Zakon o radu ustvrdivši kako se to ne kosi sa zakonom.

> Vlada Jadranke Kosor krši zakon: Objavili imena potpisnika referenduma o ZOR-u!

Mlakar se izvlačio kako su samo htjeli navesti što je bilo nepravilno u prikupljenim potpisima pa su to, kazao je, ilustrirali pojedinim izvadcima iz popisa. “Baš zato da ne bismo narušili privatnost ili osobne podatke građana, mi smo dio matičnih brojeva po kojima bi se te ljude moglo identificirati, prekrili crnim”, nemušto je objašnjavao Mlakar koji je ovim potezom pokopao sve Vladine razloge koje su navodili protiv objave registra branitelja. No, i za to je smišljen razlog. Kako nam je protumačio Mlakar, “lista potpisnika nije službena evidencija, poput registra branitelja, već evidencija koja je nastala ad hoc, kao potreba prikupljanja mišljenja građana o ideji raspisivanja referenduma”.

Vlada je našla svojih 400.000 razloga da se odbaci prijedlog za referendum o izmjenama ZOR-a. Mlakar tako tvrdi kako skripte s potpisima nisu bile propisno uvezane i da je svaka ostavljala mogućnost da se i nakon roka dodaju listovi i birači koji nisu na vrijeme potpisali peticiju. Ozren Matijašević odgovorio mu je kako nitko ne može poreći rijeke ljudi diljem Hrvatske koje su se okupljale na mjestima gdje su se sakupljali potpisi građana. Dodao je i kako će sindikati, bez obzira na “vladin trud iz petnih žila” imati potreban broj potpisa i da će Sabor izglasati referendum.”