Stariji od nas sigurno se sjećaju da je postojao svijet prije Interneta i mobilnih komunikacija. Mlađima je to vjerojatno teško, ako ne i nemoguće shvatiti ili zamisliti.

Postavlja se pitanje - je li moguće da Internet prestane postojati?

Ovaj članak daje deset vrlo realnih mogućih scenarija uslijed kojih je moguće da Internet kakav poznajemo prestane postojati.

HDZ o informatizaciji: Državni servisi na internetu su bacanje novaca

preneseno u cijelosti s Web portala Novog lista, 27.10.2011.

Autor: Branko Podgornik
Objavljeno: 27. listopada 2011. u 8:00

Naši poslovni ljudi radije izravno komuniciraju, a e-tehnologiju smatraju troškom, kazao je Domagoj Juričić, što je pogodilo predstavnike HUP-a

ZAGREB Naša će vlada, dobijemo li izbore, državnoj upravi od 2014. zabraniti da od građana traži dostavu podataka koje ta uprava već ima na drugom mjestu. Kukuriku koalicija planira uložiti četiri do pet milijarda kuna u poboljšanje informacijske tehnologije u Hrvatskoj i u njezinu primjenu, najavio je jučer njezin predstavnik Gordan Maras iz SDP-a.

– Smetaju me takve populističke teze, zabrane i dekreti, odgovorio je Domagoj Juričić iz HDZ-a na predizbornom sučeljavanju pet stranaka i koalicija o ulozi informatičke tehnologije u razvoju Hrvatske, kojeg su organizirali HUP i HGK. Juričić smatra da je HDZ-ov program u tom dijelu najbolji, a Marasu je zamjerio da najavljuje milijarde kuna ulaganja iako »svi znamo da u državnom proračunu manjka novca«.

– Pogrešno ste me razumjeli u pogledu zabrane, jer mi kažemo da u drugoj polovici mandata nećemo više dopustiti da državna uprava maltretira građane traženjem podataka koje već ima, ispravio ga je Maras. Što se tiče ulaganja, računamo na privatni sektor koji je spreman investirati milijardu-dvije kuna u informatičku i komunikacijsku tehnologiju, kao i na 500 milijuna eura iz europskih fondova kad Hrvatska 2013. uđe u EU, tvrdi Maras.

Informatička tehnologija dramatično priodnosi rastu BDP-a, složili su se brojni govornici iz HUP-a, Carneta i političari, ali su upozorili da Hrvatska u njezinoj primjeni sve više zaostaje za većinom članica EU, ne samo državna uprava, nego i privatni sektor. Hrvoje Sagrak iz HUP-ove udruge IT djelatnosti podsjetio je na težnju EU-a da 50 posto usluga državne uprave, u dogledno vrijeme, građanima bude dostupno na internetu. No, Domagoj Juričić – koji je radio u Vladinom uredu za e-Hrvatsku, a sada je državni tajnik za investicije – tvrdi da ni uprava, ni privatni sektor nisu jako zainteresirani za tu tehnologiju.

– U državnu upravu uveli smo mogućnost elektroničkog potpisa, ali ljudi ga ne koriste, požalio se Juričić. Država nije jedina odgovorna za unapređenje elektroničkog sektora. Za tango je potrebno dvoje. Na pritisak poslodavaca, prije nekoliko godina napravili smo projekte, ali privatni sektor te elektroničke usluge nije prihvatio. Naši poslovni ljudi radije izravno komuniciraju, a e-tehnologiju smatraju troškom. Čemu 50 posto državnih servisa na internetu, ako se oni ne koriste? Uvođenje elektroničkih usluga, koje se ne koriste, znači bacanje novca, zaključio je Juričić. Njegove su riječi pogodile nazočne iz HUP-a.

– Kad elektroničku upravu provedemo u djelo, onda će i poduzetnici vidjeti koristi od toga, rekao je Hrvoje Sagrak. »Nije poduzetništvo krivo što ne prihvaća te usluge. To mora implementirati Vlada«, dodao je Petar Lovrić iz HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika

U sjeni bajki o boomu hrvatske ekonomije uzrokovanom otvaranjem četiri radna mjesta u Googleu za SEE regiju, ministar Milinović postavlja novu Internet paradigmu.

Dokumentarac o (ne)sigurnosti biometrijskih e-putovnica

Prvi dio

Drugi dio

Datum objave: 17.7.2010 u 08:11h

e-fijasko: pompozno najavljivani projekt zasad na klimavim nogama

Zbog pada servera liječnici recepte opet pišu rukom

Pacijenti su nam sve nervozniji, a mi možemo jedino sjesti i plakati jer sustav ne radi, požalila nam se obiteljska liječnica Željka Perić
Bit ću e-doktor, ali više ne vidim čovjeka. Pretvorili smo se u šifre, pinove i lozinke, ističe dr. Željka Perić.

ZAGREB – Pompozno najavljeni projekt e-zdravstva, koji bi od Nove godine papirnate recepte i uputnice trebao trajno izbrisati s lica zemlje, započeo je na klimavim nogama. U ordinacijama se čeka dulje no inače, jer centralni server informacijskog zdravstvenog sustava Cezih očito ne može istodobno opslužiti toliki broj korisnika, pa su veze s centralom neprestano u prekidu.

– Već tri dana »krepavamo« od muke jer Cezih ne radi, a pacijenti su nam sve nervozniji. Jučer sam izašla u hodnik i rekla im da možemo jedino sjesti i plakati jer sustav ne radi – požalila nam se obiteljska liječnica Željka Perić, jedna od mnogih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji ovih dana imaju ozbiljnih problema zbog uvođenja e-recepata i e-uputnica. Zbog pada servera, recepte i uputnice, umjesto elektroničkim putem, ponovno je počela ispisivati – rukom.

Projekt e-recepata u njenoj je ordinaciji krenuo 1. srpnja, i u početku je sve funkcioniralo dobro, ali kad su u sustav uvedene i e-uputnice za laboratorij u okviru doma zdravlja, počeo je »cirkus«.

– Žalili smo se HZZO-u, i rekli su nam da »rade na rješavanju«, ali do danas nisu riješili baš ništa – veli dr. Perić, te dodaje kako je otežavajuća okolnost što se u e-recepte krenulo baš u vrijeme godišnjih odmora, kad jedan liječnik ionako skrbi o dvostruko više pacijenata.

Prema planu resornog ministarstva, do Nove godine trajat će prijelazna faza, u kojoj se recepti i uputnice daju pacijentima u ruke kao i dosad, a istodobno se Cezihom šalju – u ljekarnu ili drugu ordinaciju. Zasad se e-uputnice ograničavaju samo na matični dom zdravlja, no kad dođu na red uputnice za specijalističke usluge i naručivanje pacijenata iz ordinacije obiteljske medicine, moglo bi biti problema.

– Bit ću e-doktor, ali više ne vidim čovjeka. Pretvorili smo se u šifre, pinove i lozinke, a nemamo pogled, riječ i sućut za čovjeka – žali se naša sugovornica.

U HZZO-u i Ministarstvu zdravstva nismo dobili objašnjenje uzroka problema sa središnjim informacijskim sustavom, koji je prošle godine nadograđen računalnom opremom i softverom koji su trebali osigurati nesmetano uvođenje e-zdravstva. Ugovor što ga je prije godinu dana ministar Darko Milinović sklopio s kompanijom Ericsson Nikola Tesla, vrijedan najmanje 55 milijuna kuna, po ministrovim je riječima trebao osigurati »trenutačni i kontinuirani pristup kvalitetnim informacijama, te povećavanje organizacijske učinkovitosti zdravstvenog sustava«.

– Vrlo sam ponosan činjenicom da će Hrvatska uskoro imati ovako sofisticirani sustav e-zdravstva koji će unaprijediti život i poslovanje svim njegovim korisnicima, poručivao je tada Milinović, ne računajući da bi e-zdravstvo moglo započeti ovakvim e-fijaskom.

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

(članak je u potpunosti prenesen sa Web stranica Novog lista)

Čim klijent uđe u banku svi njegovi podaci već su očitani

(preuzeto s Internet stranica Vjesnika - izvorni tekst objavljen je ovdje , 31.05.2010. godine)

Predstavljena bankovna poslovnica budućnosti »Experience«. Nakon što bankovni sustav prepozna korisnika putem odašiljanja podataka s čipa na kartici, na monitorima se prikazuje ponuda za klijenta

Bankovna poslovnica budućnosti, »Experience«, što ju je predstavila tvrtka Asseco, na petoj regionalnoj konferenciji posvećenoj bankarskom sektoru u Umagu, korisnicima nudi potpuno novi doživljaj korištenja bankarskih usluga.

Kod bankarske poslovnice budućnosti korisnika će čim uđe u poslovnicu, preko njegove bankovne kartice s ugrađenim RFID čipom (radiofrekvencijski identifikator), prepoznati bankovni sustav. Nakon što je sustav prepoznao određenog korisnika, službeniku će se na monitoru prikazati specifična ponuda upravo za tog klijenta koja se temelji na prethodnim iskustvima.

Takav način prepoznavanja korisnika, bankama pruža kvalitetnije kreiranje ponude i brži odgovor na specifične potrebe i želje svojih korisnika, a klijentima pak bržu i efikasniju uslugu prilagođenu upravo njihovim potrebama, objašnjavaju iz tvrtke Asseco.

Ako ga je, pak, sustav korisnika prepoznao kao višegodišnjeg, lojalnog ili pak VIP korisnika, pruža mu pravo prvenstva i daje dodatnu ponudu ako je to predviđeno poslovnom politikom banke.

Također, novi koncept u dizajnu poslovnica budućnosti kombinira samouslužnu zonu sa zonom u kojoj savjetnici uslužuju klijente. Kretanje između te dvije zone je slobodno i otvoreno, u odnosu na prethodnu generaciju gdje su samouslužne zone bile zatvorene i odvojene od ostatka poslovnice. Zone su prostorno i vizualno povezane sa sustavom te se svakom korisniku na bankomatu i ostalim uređajima pojavljuje specifična ponuda banke, dok savjetnik u banci od samouslužnih uređaja dobiva informaciju o potrebama i željama klijenta. Sve potrebe i želje klijenta, izražene preko bilo kojeg kanala za komunikaciju (bankomat, info centar), bilježe se u sustavu kao prodajne prilike koje dodatno povećavaju učinkovitost rada osoblja banke, a samim time i zadovoljstvo klijenta uslugom koju mu banka pruža.
Tvrtka Asseco navodi da je ovakav sustav od velike važnosti za banke i zbog smanjenja troškova, jer se prilikom izravnog rada s klijentima potpisi deponiraju u digitalnoj bazi te se na taj način uvelike eliminira papirnata dokumentacija. To bankama pruža značajnu uštedu, a ujedno se vodi briga i o zaštiti okoliša i čuvanju šuma.

Novi doživljaj rada

»Experience« je sustav nove generacije. Korisničko sučelje kojim se koriste službenici i savjetnici u bankama pruža potpuno novi i ugodniji doživljaj rada. Obuka za korištenje sustava je kratka, ali ujedno i stalna, jer sustav u kontinuitetu pomaže osoblju banke prilikom korištenja aplikacije. Sve navedeno zaposlenicima banaka pruža dugoročnu vrijednost, u smislu lakoće rada i učinkovitosti, kažu u tvrtci Asseco.

Ivan Smirčić
ivan.smircic@vjesnik.hr

Zanimljiv dokument koji govori o tome kako je moguće povećati brzinu širokopojasnog pristupa.

Broadband Paper Final 2010-02-09 Final

3.12.2001. godine kompanija Segway nakon do tada neviđene medijske “pripreme” potencijalnih kupaca izbacila je na tržište svoj proizvod za koji su obećavali da će promijeniti svijet. Inicijalni plan tvrtke bila je prodaja oko 50,000 do 100.000 jedinica godišnje. Govorilo se da će Segway automobilu učiniti ono što je automobil napravio kočiji s konjem.

Sedam godina kasnije ukupna prodaja dostigla je 30.000 jedinica ili oko nešto više od četiri posto od planiranog.

Devet godina kasnije tvrtka još nije profitabilna a u razvoj je uloženo više od 100 milijuna dolara.

Apple je jučer otkrio svoj novi uređaj, iPad. 24 sata donosi tekst o tome zašto bi taj proizvod mogao biti potpuni promašaj.

Ukratko:

1. ‘Prvi mačići se bacaju u vodu’
2. Ne trebate veliki pametni telefon od 1000 dolara
3. I tako će se pokvariti
4. Multifunkcionalni uređaji rade sve - samo ne dobro
5. Radije kupite majicu s natpisom ‘Pokradite me’
6. Tableti nikada nisu zaživjeti - s razlogom
7. Nema tipkovnice, nema miša, nema ničeg
8. Netbookovi su mnogo jeftiniji
9. Nešto bolje dolazi
10. Najnoviji uteg za papir

MaximumPC donosi pregled 32 odlične i besplatne aplikacije za svako računalo koje pogoni Windows operativni sustav.

Na konferenciji ICANN-a održanoj u Seoulu potkraj prošlog mjeseca održana je prezentacija hrvatskog Carneta u kojoj se za 2010. godinu predviđa početak rada WhoIs servisa za .hr domene.

TechRepublic je jučer objavio listu deset najvećih promašaja u povijesti IT-a.

1: Windows Vista
2: NeXT
3: BeOS
4: Cobalt Qube
5: Y2K
6: MP3
7: Richard Stallman
8: WordPerfect
9: IPv6
10: Mesh networks

U zadnjih nekoliko godina došlo je do zanimljive pojave da zadaće uobičajene kućne i uredske uporabe računala dobro obavljaju gotovo sva računala proizvedena u zadnjih 6-7 godina ukoliko su redovito održavana u softverskom i hardverskom smislu,te ako su primijenjene zadnje sigurnosne zakrpe i ako se na računalu nalaze adekvatan antivirusni, antispyware i antitrojan softver. Devedesetih godina prošlog stoljeća to nije bilo tako i gotovo svake godine trebalo je značajno nadograđivati računala ili kupovati druga jer je krivulja razvoja tehnologije i pronalaženja novih primjena bila daleko strmija.

Na Internetu je moguće pronaći niz savjeta u vezi postupka optimizacija osobnih računala te programa koji omogućuju analizu u tom smislu. Na sljedeće dvije poveznice nalaze se članci u kojima se detaljno opisuju postupci i provjere koje gotovo svatko tko sebe smatra “power userom” može učiniti nad vlastitim računalom sa ciljem optimizacije i ubrzavanja rada, a prije donošenja odluke o investiciji u novo računalo ili nadogradnju postojećeg.

poveznica1

poveznica2

Tradicionalna tehnologija koja se koristi kako bi se osigurali podaci je enkripcija - upotreba kompleksnih algoritama za kodiranje informacija koja se ustalila kao industrijski standard koji počiva na činjenici da iako je moguće dekriptirati kriptirane informacije, većina napadača nema pristup znanju, algoritmima ili procesorskoj snazi koja je potrebna za dekriptiranje kodiranih informacija.

Tehnika kriptiranja podataka u raznim oblicima i tehnološkim rješenjima primjenjuje se na podatke sadržane na mrežama, na podatke koji se nalaze u tranzitu unutar komunikacijskih kanala od izvora do primatelja, te na osobnim računalima i “pametnim” telefonima.

Međutim, ukoliko se gleda razvojnost informacijskih sustava, možemo lako posumnjati da li je enkripcija pravi odgovor na pitanje kako osigurati sigurnost podataka. Razlozi su sljedeći:

1. Upravljanje ključevima

Za dekodiranje enkriptiranih datoteka korisnik treba enkripcijski ključ. Upravljanje velikim brojem takvih ključeva može biti problematično - iako postoje rješenja za korporativno upravljanje ključevima (EKM - Enterprise Key Management) koja obećavaju mogućnost upravljanja i promjene ključeva tijekom njihovog životnog ciklusa - ona su više “flaster na otvorenoj rani” cjelokupnog sustava. Pošto je lanac jak koliko je jaka najjača karika, korporativno upravljanje ključevima sigurno je toliko koliko su sigurni integrirani sustavi upravljanja ključevima. Ako je ključ kompromitiran u hijerarhijski nižem sustavu od sigurnog managera ključeva ili neki sistem nije dizajniran da bi adekvatno adresirao određenu prijetnju, čitav sustav upravljanja ključevima postaje nesiguran.

2. Zakonska regulativa

U mnogim državama postoje zakoni koji zahtijevaju od raznih organizacija, poduzeća i državnih tijela da obavijeste pojedince o tome kako postoji sumnja ili saznanje da su njihove osobne informacije kompromitirane od neautoriziranih osoba. U praksi to često rezultira medijskim aferama koje su noćna mora za sve pogođene organizacije. Dobro razumijevanje tehnika enkripcije zasigurno može pomoći u tome da odgovorne osobe budu sigurne kako su podaci zaštićeni, no to ne pomaže javnom mnijenju. Jednom kada su osobni podaci postali ranjivi ili lako dostupni, izgubljeno je povjerenje onih na koje se oni odnose i javnosti općenito. Stoga enkripcija nije dovoljna mjera za adresiranje poslovnih zahtjeva za sigurnost podataka.

3. Računalna moć

Temeljna postavka klasične tehnologije enkripcije, kao što je rečeno, je nesrazmjer između procesorske moći potrebne za enkripciju i dekripciju podataka te odvraćanje onoga tko pokušava kompromitirati podatke kompleksnošću postupka. Međutim, porast procesorske snage je tako eksponencijalan da je posve izvjesno kako ono što je danas sigurno, sutra više neće biti. Iz tog razloga već danas su mnoge organizacije prisiljene sistematski vršiti re-enkripciju kako bi ostale sigurne od potencijalnih hakera. Sustavna je pak enkripcija problematična, skupa, povezana s dodatnih problemima po pitanju sigurnosti sadržanih podataka i zahtijeva puno ljudskog rada, odnosno direktnih intervencija.

Jedna od tehnika kojom se ova problematika može donekle riješiti je tehnika rasapa (disperzije) koja dijeli podatke na dijelove (”tranše”) koje su spremljene na različitim logičkim ili geografskim lokacijama. Svaki djelić sadrži premalo informacija da bi bio koristan sam za sebe ili da bi mogao kompromitirati sadržane podatke, no sve podatke moguće je rekreirati iz inicijalno zadanog broja dislociranih tranši. Nadalje, u slučaju ispada nekog od servera ili lokacija na kojima su sadržani podaci, ne dolazi do njihovog gubitka jer se mogu rekreirati iz preostalih lokacija i sadržanih tranši. Neovisno o napretku procesorske snage, maliciozni hakeri ne mogu na jednostavan način doći do podataka a tehnika disperzije ne zahtijeva značajno vrijeme i rad u postupak re-enkripcije kako bi podaci bili dodatno zaštićeni.

Zanimljivo je da norma ISO 27001:2005 u okviru Aneksa A *ne predviđa* kontrole vezane uz tehniku disperzije niti adresira temeljni koncept “cloud computinga”.

U današnje doba rijetko je pronaći u Hrvatskoj ljude iz informatičke struke koji razmišljaju na “ekonomski” način. S druge strane, ukoliko se netko upusti u promišljanje ekonomije, vrlo lako zaboravi realitet i ograničenja tehnologije te osobito stvarne potrebe.

Iznimku od tog nepisanog pravila napravio je tim u sastavu D. Đorđević, D. Glavašević i D. Krnjak, a rezultat njihovog rada kratka je studija koja se bavi ekonomskim učincima uvođenja softvera za virtualizaciju u poduzeće srednje veličine. Rad je nastao za MIPRO 2009, tako da se brojevi trebaju promatrati u okviru cjenovnog okruženja koje je vladalo u periodu prve polovice 2009 godine. Prema zaključcima mladih istraživača, virtualizacija može potencijalno smanjiti kumulativ kapitalnih i operativnih ulaganja u serversku infrastrukturu, uključivo trošak rada administratora, do 57 %, pri čemu se najveći relativni dio uštede odnosi na trošak električne energije (preko 80 %) a najmanji na trošak administriranja servera (oko 45%) koji je, logično, relativno otporan na promjenu “agregatnog” stanja servera.

Naposlijetku, istraživači ističu kako postoji i značajan nematerijalni učinak zbog smanjenja emisije stakleničkih plinova, navodeći činjenicu da 100 dvoprocesorskih servera godišnje kao posljedicu svog rada imaju istu emisiju stakleničkih plinova koju proizvedu 122 automobila tijekom godine dana.

Ovaj rad ističe se kao primjer razložnog i inteligentnog promišljanja problematike upravljanja informatičkom funkcijom (”ICT governance”) koja dolazi “bottom up” metodom, od informatičke funkcije ka upravi, i na taj način pokušava dati upravi informacije potrebne za odlučivanje, ojačati utjecaj informatičkog rukovodstva na upravljanje vlastitim procesima i otkloniti “ad hoc” upravljanje informatikom, tako često prisutno u Hrvatskoj danas.

Sažetak - Cilj ovoga rada jest istražiti ekonomske učinke primjene softvera za virtualizaciju na primjeru srednje velike tvrtke. U srednje velikim tvrtkama primjenom softvera za virtualizaciju, mogu se ostvariti pozitivni ekonomski učinci kroz smanjenje Total Cost of Ownership troškova infrastrukture. Navedena tvrdnja se dokazuje metodom analize ukupnih troškova nabave, korištenja iodržavanja infrastrukturalnih resursa prije i nakon primjene softvera za virtualizaciju. Nakon toga se komparativnom metodom ocjenjuju ekonomski učinci primjene softvera za virtualizaciju.

Rad možete preuzeti ovdje, a prateću prezentaciju ovdje.

Zanimljiv CERT-ov dokument o keyloggerima.