You are currently browsing the archives for January, 2013.

Način funkcioniranja Viagra spam poruka elektroničke pošte

January 24, 2013 // Posted in Ostalo  |  No Comments

Način funkcioniranja Viagra spam poruka - stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije Saša Aksentijević

Način funkcioniranja Viagra spam poruka - stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije Saša Aksentijević

Napad Anonymousa na stranice Vlade RH može biti kažnjen zatvorom

January 14, 2013 // Posted in Legislativa  |  No Comments

(članak je objavljen na portalu rep.hr 08.01.2013. godine)

Nedavni napad skupine Anonymous na dio Vladinih stranica i ranije je bio kazneno djelo, a po novom Kaznenom zakonu može biti kažnjen zatvorom u trajanju do pet godina.
Rep.hr već je pisao o izmjenama u novom Kaznenom zakonu, a sada smo za nekoliko komentara upitali sudskog vještaka za informatiku i telekomunikacije Sašu Aksentijevića.

Jedna od novosti je potencijalno kažnjavanje neprikladnih komentara na Internetu. Kako će anonimni komentatori biti sankcionirani?

Promjenama Kaznenog zakona na kojima je radna skupina radila od 2009. godine, hrvatski je Kazneni zakon dodatno usklađen s europskom pravnom stečevinom. Na korištenje računala i računalnih mreža odnosi se clanci 147, 148 i 149 kojima se kažnjavaju sramoćenje, klevetanje i uvreda, između ostalog izneseni korištenjem računalnog sustava i mreže. Pritom treba napomenuti da ukoliko uvrijeđeni uzvrati uvredom, sud može počinitelja osloboditi kazne, a oslobođenje može uslijediti i ako se ocijeni da je počinitelj izazvan ili ukoliko je omalovažavanje počinjeno radi zaštite drugih opravdanih interesa.

Kazne za ova djela kreću se do 360 dnevnih iznosa place, a važno je napomenuti kako se ova djela koja spadaju u djela protiv časti i ugleda progone isključivo privatnom tužbom, a ne po službenoj dužnosti. Kaznom zatvora do tri godine može biti kažnjena osoba koja zvučno snimi nejavno izgovorene riječi neke osobe, učini ih dostupnima trećoj osobi ili ih javno iznese. Ovo se kazneno djelo progoni samo po prijedlogu. Slično se odnosi na neovlašteno slikovno snimanje, pri čemu je sankcija zatvor do jedne godine.

Možete li malo pojasniti zvučno snimanje nejavno izgovorenih riječi neke osobe? Je li to dozvoljeno ako se osobu upozori da se razgovor snima?

Člankom 143 kažnjava se neovlašteno zvučno snimanje izgovorene riječi drugoga ili neovlašteno prisluškivanje, ali i činjenje takve snimke dostupne trećoj osobi ili javno iznošenje rečenog pa čak i parafraziranje u bitnim crtama. Strože se kažnjava ukoliko to učine osobe s javnim ovlastima i službene osobe. Osim kazne, zapriječeno je oduzimanje sredstava kojima je ovakvo djelo počinjeno, no važno je reći kako ovog kaznenog djela nema ukoliko su počinjene radnje učinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je pretežniji od interesa zaštite privatnosti snimane ili prisluškivane osobe. Ovakav je zahvat dovoljno širok i zasigurno štiti novinarsku struku.

Tko je odgovoran (tj. potencijalni tuženik) za sramoćenje, klevetanje i uvredu na portalima i forumima – urednik web stranice ili počinitelj? Ako je urednik – ne bi li onda Facebook i druge društvene mreže trebale biti odgovorne za ono napisano na njihovoj web stranici.

Zakon definira “iznošenje ili prenošenje” klevete, uvrede i ostalih sličnih djela. Nadalje, identificiraju se kao mediji takve radnje tisak, radio, televizija, računalni sustav, mreža ili javni skup. Sud mora kao i inače ocijeniti postoji li solidarna odgovornost i ovo je primarno pravno pitanje tumačenja zakona.

Kako će zakon izgledati na primjeru Facebooka? Jesu li kažnjivi i komentari (uvrede) osobne prirode?

Facebook kao mrežni servis zasigurno spada pod doseg Kaznenog zakona, a uvrede osobne prirode koje su na njemu iznesene mogu biti direktno sankcionirane sukladno novim promjenama Kaznenog zakona. Naravno, sud ce pritom morati cijeniti dokaze koji su prikupljeni u tom postupanju (npr. dokazivanje identiteta osobe, odnosno korištenja računala i mreže i sl.), u što ce zasigurno morati biti uključeni i sudski vještaci za informatiku i telekomunikacije.

Kako se zakon odnosi prema hakerima?

“Hakiranje” kao aktivnost u svom malicioznom obliku može se podvesti pod glavu XXV Kaznenog zakona, odnosno sve oblike kaznenih djela koja zakonodavac u toj glavi prepoznaje. U toj se glavi Kaznenog zakona sankcionira neovlašteni pristup računalnim podacima, ometanje rada, oštećenje računalnih podataka, neovlašteno presretanje, krivotvorenje, računalna prijevara te zlouporaba naprava vezanih uz računalne sustave i mreže. Zakonodavac je osobito strog u sankcijama ukoliko su ova kaznena djela usmjerena protiv računalnih sustava podataka tijela državne i lokalne samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa. Potrebno je napomenuti da se posebno izdvaja i prepoznaje oblik teškog kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka u koje spada i korištenje sredstava koja napadaju veći broj računalnih sustava ili je takvim postupanjem prouzročena znatna šteta.

Bi li nedavno XSS napad na dio vladinih stranica teoretski mogao biti kažnjen zatvorom do tri godine? Jesu li takva djela do sada bila nekažnjiva?

Elementi takvog napada zasigurno se mogu prepoznati u nizu članaka glave XXV Kaznenog zakona. Štoviše, budući da djela učinjena protiv računalnih sustava države, lokalne samouprave i javnih ustanova zakonodavac dodatno kažnjava, Kazneni zakon predviđa da se takva djela mogu još jače sankcionirati pa je zapriječena kazna u trajanju od najmanje 6 mjeseci do pet godina. Takva djela do sada nisu bila nekažnjiva jer je i prošli Kazneni zakon prepoznavao sve ove oblike kaznenih djela (npr. neovlašteni pristup, ometanje rada, oštećenje podataka).