Balkanske policije suraÄ‘uju u borbi protiv raÄunalnog kriminala
21/09/2012
Dužnosnici pokuÅ¡avaju poboljÅ¡ati suradnju kako bi se suoÄili s brojnim prigodama koje raÄunala i internet nude kriminalcima.
Dražen Remiković za Southeast European Times iz Sarajeva — 21/09/12
Dužnosnici kažu da je obuka policijskog osoblja možda i najvažniji Äimbenik u suzbijanju raÄunalnog kriminala. [Reuters]
Policijski dužnosnici slažu se da je suradnja, kao i obuka, nužna da se na primjeren naÄin odgovori na raÄunalni kriminal, koji sve viÅ¡e utjeÄe na imovinu i sigurnost graÄ‘ana.
Kriminalci s podruÄja raÄunalnog kriminala Äesto su prijestupnici koji mogu djelovati i lokalno i globalno, izjavio je Gojko Vasić, glavni ravnatelj policije u Republici Srpskoj u BiH.
Vasić je primijetio da su nedavni sluÄajevi internetskih prijevara kojima se bavila njegova policijska služba ukljuÄivali policiju iz viÅ¡e od 100 zemalja. “NaÅ¡a policija sada pridaje punu pozornost suradnji s kolegama iz susjednih zemalja”, izjavio je Vasić za SETimes.
Iako odreÄ‘eni stupanj suradnje već postoji, policijski dužnosnici opetovano zahtijevaju da ona bude joÅ¡ intenzivnija, s obzirom da kriminalci iz cijele regije suraÄ‘uju te da imaju na raspolaganju sve viÅ¡e naÄina za izvrÅ¡enje prijevara.
Ministri unutarnjih poslova iz regije susreli su se proÅ¡log mjeseca u Sarajevu gdje su raspravljali o najnovijim dogaÄ‘ajima, kao i o naÄinima za unaprjeÄ‘enje suradnje. ZakljuÄili su da, bez udruživanja snaga, ne postoji uÄinkovit naÄin za borbu protiv raÄunalnog kriminala.
“TrenutaÄna suradnja se odražava u podacima, razmjeni informacija i zajedniÄkoj obuci. SuraÄ‘ivali smo sa svim agencijama za provedbu zakona u regiji, i ta je suradnja vrlo dobra”, izjavio je za SETimes Vladimir UroÅ¡ević, voditelj odjela za elektroniÄki kriminal u srpskoj policiji.
Policijski dužnosnici pojasnili su da su najÄešći prijestupi neovlaÅ¡ten ulaz i nanoÅ¡enje Å¡tete u raÄunalnim sustavima i mrežama, kraÄ‘a uz pomoć lažnih bankovnih i kreditnih kartica te krivotvorenje preko interneta.
Crnogorska policija je sredinom kolovoza uhitila 10-Älanu skupinu zbog kraÄ‘e jednog milijuna eura preko hakiranih raÄuna u stranim bankama.
MeÄ‘utim, raÄunalna kaznena djela su vrlo raznolika. U nekim državama, zlostavljanje djece i maloljetnika preko interneta postaje sve uÄestalije.
“RaÄunalni kriminal je iznimno složen problem. Danas imamo klince u dvadesetim godinama života koji na raÄunalu doslovno znaju [i mogu] uÄiniti sve”, rekao je Vasić.
“RaÄunalni kriminal obiÄno ukljuÄuje prijevaru zaposlenika; djeÄju i maloljetniÄku pornografiju; prijevaru; koriÅ¡tenje telefona i pametnih telefona kao sredstava za poÄinjenje drugih zloÄina; kraÄ‘u identiteta i prijevare s kreditnim karticama”, izjavio je za SETimes SaÅ¡a Aksentijević, sudski vjeÅ¡tak za informatiku i telekomunikacije iz Rijeke u Hrvatskoj.
Sve brojnije prigode u regiji privlaÄe i kriminalce iz inozemstva.
Hrvatska je policija proÅ¡log mjeseca uhitila Sergeja Litvinenka, poznatog cyber-kriminalca kojeg traži SAD zbog raÄunalne prijevare u iznosu od 20 milijuna dolara (15,4 milijuna eura).
“Makedonska policija je u posljednjih nekoliko godina u zajedniÄkim akcijama uhitila nekoliko pripadnika meÄ‘unarodnih skupina raÄunalnog kriminala”, rekao je za SETimes Dimce Gastarski, glasnogovornik makedonske policije.
Srpske vlasti su otkrile 59 kaznenih djela koja se tiÄu sigurnosti raÄunalnih podataka, dok je makedonska policija u proteklih godinu i pol dana u vezi s raÄunalnim kriminalom uhitila 50 ljudi.
Gastarski je naglasio da obuka sadaÅ¡njih i budućih policajaca predstavlja najvažniji Äimbenik u suzbijanju raÄunalnog kriminala.
“Upravo je zato makedonska policija uložila znaÄajna sredstva u obuku svojeg osoblja”, rekao je Gastarski.
StruÄnjaci tvrde da obuka pomaže ne samo u otkrivanju raÄunalnog kriminala, već i u kaznenom progonu. Na primjer, vrlo je važan odabir trenutka za djelovanje policije, kako valjanost raÄunalnih arhivskih zapisa ne bi istekla prije dokazivanja kaznenih djela na sudu.
“Moramo razluÄiti bitne od nebitnih podataka … kako bismo onima koji trebaju donijeti odluke [kao Å¡to su sudovi] omogućili da to i uÄine”, rekao je Aksentijević.