Balkanske policije surađuju u borbi protiv računalnog kriminala

21/09/2012
Dužnosnici pokušavaju poboljšati suradnju kako bi se suočili s brojnim prigodama koje računala i internet nude kriminalcima.

Dražen Remiković za Southeast European Times iz Sarajeva — 21/09/12

Dužnosnici kažu da je obuka policijskog osoblja možda i najvažniji čimbenik u suzbijanju računalnog kriminala. [Reuters]

Policijski dužnosnici slažu se da je suradnja, kao i obuka, nužna da se na primjeren način odgovori na računalni kriminal, koji sve više utječe na imovinu i sigurnost građana.

Kriminalci s područja računalnog kriminala često su prijestupnici koji mogu djelovati i lokalno i globalno, izjavio je Gojko Vasić, glavni ravnatelj policije u Republici Srpskoj u BiH.

Vasić je primijetio da su nedavni slučajevi internetskih prijevara kojima se bavila njegova policijska služba uključivali policiju iz viÅ¡e od 100 zemalja. “NaÅ¡a policija sada pridaje punu pozornost suradnji s kolegama iz susjednih zemalja”, izjavio je Vasić za SETimes.

Iako određeni stupanj suradnje već postoji, policijski dužnosnici opetovano zahtijevaju da ona bude još intenzivnija, s obzirom da kriminalci iz cijele regije surađuju te da imaju na raspolaganju sve više načina za izvršenje prijevara.

Ministri unutarnjih poslova iz regije susreli su se prošlog mjeseca u Sarajevu gdje su raspravljali o najnovijim događajima, kao i o načinima za unaprjeđenje suradnje. Zaključili su da, bez udruživanja snaga, ne postoji učinkovit način za borbu protiv računalnog kriminala.

“Trenutačna suradnja se odražava u podacima, razmjeni informacija i zajedničkoj obuci. SuraÄ‘ivali smo sa svim agencijama za provedbu zakona u regiji, i ta je suradnja vrlo dobra”, izjavio je za SETimes Vladimir UroÅ¡ević, voditelj odjela za elektronički kriminal u srpskoj policiji.

Policijski dužnosnici pojasnili su da su najčešći prijestupi neovlašten ulaz i nanošenje štete u računalnim sustavima i mrežama, krađa uz pomoć lažnih bankovnih i kreditnih kartica te krivotvorenje preko interneta.

Crnogorska policija je sredinom kolovoza uhitila 10-članu skupinu zbog krađe jednog milijuna eura preko hakiranih računa u stranim bankama.

Međutim, računalna kaznena djela su vrlo raznolika. U nekim državama, zlostavljanje djece i maloljetnika preko interneta postaje sve učestalije.

“Računalni kriminal je iznimno složen problem. Danas imamo klince u dvadesetim godinama života koji na računalu doslovno znaju [i mogu] učiniti sve”, rekao je Vasić.

“Računalni kriminal obično uključuje prijevaru zaposlenika; dječju i maloljetničku pornografiju; prijevaru; koriÅ¡tenje telefona i pametnih telefona kao sredstava za počinjenje drugih zločina; kraÄ‘u identiteta i prijevare s kreditnim karticama”, izjavio je za SETimes SaÅ¡a Aksentijević, sudski vjeÅ¡tak za informatiku i telekomunikacije iz Rijeke u Hrvatskoj.

Sve brojnije prigode u regiji privlače i kriminalce iz inozemstva.

Hrvatska je policija prošlog mjeseca uhitila Sergeja Litvinenka, poznatog cyber-kriminalca kojeg traži SAD zbog računalne prijevare u iznosu od 20 milijuna dolara (15,4 milijuna eura).

“Makedonska policija je u posljednjih nekoliko godina u zajedničkim akcijama uhitila nekoliko pripadnika meÄ‘unarodnih skupina računalnog kriminala”, rekao je za SETimes Dimce Gastarski, glasnogovornik makedonske policije.

Srpske vlasti su otkrile 59 kaznenih djela koja se tiču sigurnosti računalnih podataka, dok je makedonska policija u proteklih godinu i pol dana u vezi s računalnim kriminalom uhitila 50 ljudi.

Gastarski je naglasio da obuka sadašnjih i budućih policajaca predstavlja najvažniji čimbenik u suzbijanju računalnog kriminala.

“Upravo je zato makedonska policija uložila značajna sredstva u obuku svojeg osoblja”, rekao je Gastarski.

Stručnjaci tvrde da obuka pomaže ne samo u otkrivanju računalnog kriminala, već i u kaznenom progonu. Na primjer, vrlo je važan odabir trenutka za djelovanje policije, kako valjanost računalnih arhivskih zapisa ne bi istekla prije dokazivanja kaznenih djela na sudu.

“Moramo razlučiti bitne od nebitnih podataka … kako bismo onima koji trebaju donijeti odluke [kao Å¡to su sudovi] omogućili da to i učine”, rekao je Aksentijević.