You are currently browsing the archives for October, 2011.

October 27, 2011 // Posted in ICT tehnologije  |  No Comments

HDZ o informatizaciji: Državni servisi na internetu su bacanje novaca

preneseno u cijelosti s Web portala Novog lista, 27.10.2011.

Autor: Branko Podgornik
Objavljeno: 27. listopada 2011. u 8:00

Naši poslovni ljudi radije izravno komuniciraju, a e-tehnologiju smatraju troškom, kazao je Domagoj Juričić, što je pogodilo predstavnike HUP-a

ZAGREB Naša će vlada, dobijemo li izbore, državnoj upravi od 2014. zabraniti da od građana traži dostavu podataka koje ta uprava već ima na drugom mjestu. Kukuriku koalicija planira uložiti četiri do pet milijarda kuna u poboljšanje informacijske tehnologije u Hrvatskoj i u njezinu primjenu, najavio je jučer njezin predstavnik Gordan Maras iz SDP-a.

– Smetaju me takve populističke teze, zabrane i dekreti, odgovorio je Domagoj Juričić iz HDZ-a na predizbornom sučeljavanju pet stranaka i koalicija o ulozi informatičke tehnologije u razvoju Hrvatske, kojeg su organizirali HUP i HGK. Juričić smatra da je HDZ-ov program u tom dijelu najbolji, a Marasu je zamjerio da najavljuje milijarde kuna ulaganja iako »svi znamo da u državnom proračunu manjka novca«.

– Pogrešno ste me razumjeli u pogledu zabrane, jer mi kažemo da u drugoj polovici mandata nećemo više dopustiti da državna uprava maltretira građane traženjem podataka koje već ima, ispravio ga je Maras. Što se tiče ulaganja, računamo na privatni sektor koji je spreman investirati milijardu-dvije kuna u informatičku i komunikacijsku tehnologiju, kao i na 500 milijuna eura iz europskih fondova kad Hrvatska 2013. uđe u EU, tvrdi Maras.

Informatička tehnologija dramatično priodnosi rastu BDP-a, složili su se brojni govornici iz HUP-a, Carneta i političari, ali su upozorili da Hrvatska u njezinoj primjeni sve više zaostaje za većinom članica EU, ne samo državna uprava, nego i privatni sektor. Hrvoje Sagrak iz HUP-ove udruge IT djelatnosti podsjetio je na težnju EU-a da 50 posto usluga državne uprave, u dogledno vrijeme, građanima bude dostupno na internetu. No, Domagoj Juričić – koji je radio u Vladinom uredu za e-Hrvatsku, a sada je državni tajnik za investicije – tvrdi da ni uprava, ni privatni sektor nisu jako zainteresirani za tu tehnologiju.

– U državnu upravu uveli smo mogućnost elektroničkog potpisa, ali ljudi ga ne koriste, požalio se Juričić. Država nije jedina odgovorna za unapređenje elektroničkog sektora. Za tango je potrebno dvoje. Na pritisak poslodavaca, prije nekoliko godina napravili smo projekte, ali privatni sektor te elektroničke usluge nije prihvatio. Naši poslovni ljudi radije izravno komuniciraju, a e-tehnologiju smatraju troškom. Čemu 50 posto državnih servisa na internetu, ako se oni ne koriste? Uvođenje elektroničkih usluga, koje se ne koriste, znači bacanje novca, zaključio je Juričić. Njegove su riječi pogodile nazočne iz HUP-a.

– Kad elektroničku upravu provedemo u djelo, onda će i poduzetnici vidjeti koristi od toga, rekao je Hrvoje Sagrak. »Nije poduzetništvo krivo što ne prihvaća te usluge. To mora implementirati Vlada«, dodao je Petar Lovrić iz HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika

Ako telekom traži OIB – krši zakon

October 10, 2011 // Posted in Legislativa  |  No Comments

(preneseno u cijelosti s Internet stranica Novog lista, 10.10.2011. godine)

HT, banke ili knjižnice nisu korisnici OIB-a, ne mogu ga tražiti od građana niti njime uvjetovati pružanje usluge na koju su obvezani ugovorom, pojašnjava Agencija za zaštitu osobnih podataka

ZAGREB – »Prije nekoliko dana otišla sam učlaniti se u knjižnicu, i nisam to mogla jer su tražili i OIB, koji im nisam htjela dati, a dan kasnije sam u T-comu htjela zamijeniti nagradne bodove, dobivene urednim podmirivanjem računa, za besplatne minute telefoniranja, no rekli su mi da je to tehnički neizvedivo zato što im još uvijek nisam dostavila OIB, makar im OIB nisam niti dužna dati«, požalila se našem listu jedna zagrebačka čitateljica.

Provjerili smo i sami – u T-comovom centru su na temelju podataka iz osobne iskaznice uredno ušli u račun korisnika i nagradne bodove zamijenili za pogodnosti u telefoniranju, na što su se obavezali i ugovorom s korisnikom, a kad su primjetili da im OIB nije dostavljen, bez pitanja su ga, pomoću broja osobne iskaznice, doznali na internetu i ubacili u svoj sustav.

Tek na našu zamjerku da ga bez privole korisnika ne smiju koristiti, izbrisali su ga iz evidencije, napominjući kako sami ionako mogu matične brojeve koje imaju, »pretvoriti« u OIB-ove.
Zakon je jasan

OIB im je nužan za identifikaciju korisnika, zaključuju u HT-u. Njihovim općim uvjetima poslovanja propisano je da im je korisnik obvezan pružiti podatke koje »HT smatra nužnima za zasnivanje pretplatničkog odnosa«. U protivnom, vele, imaju pravo odbiti zahtjev za uslugu.
Tuđi računi na naplati

Kako se neslužbeno može čuti i u samoj Agenciji za zaštitu osobnih podataka, kad bi inzistirali na tome da OIB traže samo oni koji zakonski to smiju, nastao bi potpuni kaos, jer ga traže i koriste svi, a kaos se pak događa onima koji ga neovlaštenim korisnicima – ne dostavljaju.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka javlja se, kažu, nemali broj građana koji OIB, zato što zakon tako kaže, nisu dostavili bankama ili privatnim kompanijama, pa im na naplatu stižu tuđi računi, ili na račun u banci ne sjeda plaća koju su zaslužili.

Po Zakonu o OIB-u, knjižnica, HT ili banke, bilo koje privatno poduzeće, bez javnih ovlasti, međutim, nisu korisnici OIB-a, i ne mogu ga tražiti od građana, a pogotovo ne mogu OIB-om uvjetovati pružanje usluge, na koju su se obavezali ugovorom. OIB, istina, nije tajan broj, već nasumce odabranih deset znamenki, i još jedna, tzv. »kontrolna«, no zakon jasno kaže tko ga od građana smije tražiti, a tko ne, i u pravu su svi oni koji ga ne žele dati tvrtkama koje zakonski nisu korisnici OIB-a.

Obveznici OIB-a, kaže zakon, sve su fizičke i pravne osobe kojima je OIB dodijeljen, korisnici istog broja su pak, redom, državna tijela, jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima.
Jedanaest brojeva

Smije li HT osobnim brojem uvjetovati uslugu, iz Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) odgovaraju kako operatori moraju pretplatnicima pružiti svoje usluge sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama. Operator se, napominju, mora pridržavati uobičajenih postupaka za provjeru identiteta pretplatnika usluga, poštujući Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o OIB-u, za čije tumačenje oni, napominju, nisu nadležni.

Jesu, zato, u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, iz koje odgovaraju kako HT nije državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave niti pravna osoba s javnim ovlastima te nije utvrđen kao korisnik OIB-a. »Prikupljanje i korištenje OIB-a potrošača, u konkretnom slučaju od strane HT-a, koje nije utemeljeno na privoli ispitanika, nije sukladno zakonskom okviru zaštite osobnih podataka«, odgovara Agencija.

Uvođenje 11-znamenkastog broja za sve građane i poduzeća država je platila 110 milijuna kuna, da bi sada oni, koji nisu zakonski korisnici, OIB od građana ipak tražili, dok istovremeno OIB ne koristi svojoj pravoj svrsi – da porezna uprava, primjerice, ima uvid u gruntovnice, općenito u pravo imovinsko stanje pojedinca, ili da, recimo, HEP, koji jest ovlašteni korisnik, u slučaju uvođenja beneficije jeftinije struje za siromašne, vidi tko je uistinu siromašan, a tko nije.