Informaciju o pravom tehnološkom čudu u Rijeci donosi portal Rijeka Danas.

Grad u kojem vrijedi studirati ponudio studentima internet za 12kn po satu!

Feb 26th, 2010 |

Danas je na 4. katu Robne kuće Ri otvoren internetski kutak “Internet korner” s 23 računala koji će, čitamo na službenoj stranici Grada Rijeke, “uz usluge korištenja Interneta po pristupačnim cijenama, pružati posebne pogodnosti studentima, čime se ovaj projekt pridružuje programu Rijeka – grad u kojem vrijedi studirati”. Internetski kutak, poduzetnički projekt tvrtke DA & DY, otvorili su gradonačelnik Vojko Obersnel i rektor riječkog sveučilišta Pero Lučin, a Grad Rijeka je u skladu sa svojom politikom “ulaganja značajnih sredstava u informatičku tehnologiju kako bi se njene prednosti mogle koristiti na zadovoljstvo svih građana” kutku s 23 računala ustupio jedno dodatno računalo (!) s besplatnim pristupom Internetu za sve korisnike, na čemu se Gradu posebno zahvalio Darko Dipić, direktor tvrtke DA & DY.

Dipić je pojasnio da će “uz građane i turiste, ovaj Internet korner dobro poslužiti studentima koji će moći surfati po cijeni od samo 12 kuna po satu, a plaćeno vrijeme moći će koristiti unutar sedam dana. Naime, u Internet korneru studenti će predočenjem popularne “X-ice” ostvarivati pravo na popust od 20% na korištenje Interneta, a “X-ica” će im omogućiti i povoljnije korištenje ostalih usluga fotokopiranja, kompjuterskoga ispisa i uvezivanja te druge pogodnosti”.

Što će građanima i turistima internetski kutak sa skupim internetom kad je u centru grada svima dostupan besplatan bežični internet na otvaranju nije pojašnjeno. Kao što nije pojašnjeno niti zašto rektor riječkog sveučilišta reklamira poduzetnički projekt koji studentima njegovog sveučilišta nudi valjda najskuplji internet u državi od “samo 12 kuna po satu”.

Da li hrvatski liječnici znaju da su ugovorima koje su potpisali s HZZO-om primili na *sebe* odgovornost u slučaju odavanja informacija o pacijentima, a ona nije niti na HZZO-u niti na Ericsson NT?

Kakva vrsta treninga i s kojim sadržajem je osigurana od strane ugovornog pružatelja softverskih usluga za liječnike-korisnike CEZIH-a, po pitanju informacijske sigurnosti podataka sadržanih u sustavu te zakonskih obveza?

Napomena: u USA postoji posebno radno mjesto - “Hospital Information Security Officer”. Hrvatska je nažalost miljama daleko čak i od prijevoda ovog naziva.

Zbog »curenja« dijagnoza alarmirana policija

Podaci o zdravstvenom stanju pacijenata kolaju privatnim ordinacijama

Zbog sumnje u protuzakonito korištenje tajnih podataka o zdravstvenom stanju pacijenata Dom zdravlja u Samoboru alarmirao je i policiju

Iz privatne ustanove, uz obrazloženje da surađuju s Domom zdravlja Samobor, nazvali su pacijenticu i naveli dijagnoze koje nikome nije rekla – Slavko Lovasić, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije.

Poražavajuća je činjenica da podacima pacijenata ne raspolaže samo CEZIH, odnosno HZZO, već i računovođe u domovima zdravlja, kaže liječnica iz Zagreba.

ZAGREB – Jesu li podaci koje liječnici u sustavu CEZIH-a (Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Hrvatske) upisuju na e-kartone svojih pacijenata dovoljno zaštićeni, pitanje je koje se provlači otkako su liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u obvezi slati ih elektronskim putem HZZO-u. Podaci o pacijentima predstavljaju osobne podatke najveće tajnosti, što u HZZO-u potvrđuju time što su oni elektronski potpisani i kriptirani, te zaštićeni od neovlaštenog pristupa zaštitom kakva se primjenjuje u bankarskom poslovanju.

Zbog sumnje u protuzakonito korištenje tajnih podataka o zdravstvenom stanju pacijenata ovih je dana alarmirana i policija, potvrdio nam je ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije, Slavko Lovasić.

– Prije dva dana nazvali su pacijenticu iz nekakve privatne ustanove, i rekli da su sa Domom zdravlja u Samoboru dogovorili da prate njezino zdravstveno stanje. Pritom su joj naveli dijagnoze koje ni rodbini nije rekla, kaže Lovasić. – To nas je više nego šokiralo, pa smo obavijestili policiju i čekamo ishod istrage – veli ravnatelj Doma zdravlja koji tvrdi da mu se tako nešto nije dogodilo punih 40 godina rada u obiteljskoj medicini.

Nedavno je imao još jedan sličan slučaj, kada su pacijenticu na bolničkom liječenju zbog zloćudne bolesti nazvali doma i nudili da će joj nabaviti specijalni lijek. I oni su se pozivali na suradnju sa zdravstvenom ustanovom gdje se liječi i HZZO-om. Ravnatelj Lovasić sam je istražio slučaj, ali nije našao izvor iz kojeg bi informacije o dijagnozi mogle procuriti, osim portala preko kojeg se podaci šalju u centralnu službu CEZIH-a.

– Od starta mi je bilo jasno da je nemoguće da danas, kad haker može prodrijeti u bazu podataka američke vojske, ne može u HZZO – rezolutan je Lovasić.

Po svjedočenju liječnika, uvid u zdravstveno stanje pacijenata, osim njih, imaju i računovođe u domovima zdravlja, koji pišu račune za HZZO. Krajnje neugodnu epizodu vezanu uz tajnost podataka o svojim pacijentima doživjela je liječnica jednog zagrebačkog doma zdravlja, koju je djelatnica iz računovodstva nazvala kako bi joj pojasnila kako će što jednostavnije pisati fakture za zdravstvene usluge koje naplaćuje HZZO-u.

– Ta me gospođa nazvala i rekla da pišem previše pojedinačnih računa za dijagnostičko-terapijske postupke, da ne trebam pisati tri previjanja nego staviti sve na isti račun. Za primjer mi je navela moju pacijenticu, imenom i prezimenom. Tada sam shvatila za moje pacijente poražavajuću činjenicu, da njihovim podacima ne raspolaže samo CEZIH, odnosno HZZO, već i računovođe u domovima zdravlja – kaže naša sugovornica koja je iz straha za svoj posao željela ostati anonimna.

– Od toga dana živim u nadi da podatke mojih pacijenata dotična računovotkinja ne prepričava na subotnjoj »špici«, da sa svojim prijateljicama na kavi ne raspravlja o nečijim bolestima, terapijama, bračnim razmiricama, koje također pišemo u u karton. Mi smo ti koji smo ih izložili, mi smo ih učinili dostupnima – kaže zagrebačka liječnica, koja smatra da se zlouporaba medicinskih podataka ne mora odnositi samo na ljude na »visokoj« poziciji, već i na nečije prve susjede, rođake, poslodavce, buduće zetove…

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
Najavljeno pomno praćenje centralnog informacijskog sustava

HZZO već godinama uvjerava da su podaci o pacijentima potpuno sigurni, te da ih ne bi uspio dešifrirati čak ni potencijalni provalnik koji iz ordinacije odnese računalo. I Agencija za zaštitu osobnih podataka nadzorom CEZIH-a ustanovila je kako je tim sustavom »osiguran visoki nivo informacijske sigurnosti osobnih podataka«, te da »medicinske podatke može koristiti samo izabrani liječnik za svoje pacijente i to korištenjem svoje smart-kartice i PIN-a.« Unatoč vrlo dobrim ocjenama CEZIH-a, Agencija je ipak najavila da će pomno pratiti projekt kako bi se spriječile zlouporabe osobnih, a osobito medicinskih podataka.

(objavio: Novi List)

Rohatinski: Opasan je predsjednik koji se miješa u ekonomiju, a o njoj nema pojma

Dragan Pongračić/CROPIX

Autor: Portal Jutarnji.hr

Guverner HNB-a Željko Rohatinski izašao je s 9 čvrstih teza od kojih su neke jasne poruke budućem predsjedniku i vladajućoj koaliciji,dok se druge obračunavaju s duboko ukorijenjenim predrasudama, piše Globus.

1. Unatoč Ustavom suženom manevarskom prostoru predsjednik može bitno utjecati na ekonomsku politiku. On međutim mora znati što želi i kako to provesti; ako to ne zna, a pokušava pomoći – opasan je.

Rohatinski je poslao jasnu poruku novom predsjedniku. Ujedno je, bez posebne potrebe da iznosi primjere, dao i jasnu packu odlazećem Stjepanu Mesiću, čije su gospodarske akcije (u dobru volju ne ulazimo) više puta mogle završiti pogubno da nije bilo brzih Vladinih spasilačkih intervencija.

2. Financijska kriza mnoge je zemlje pogodila teže nego Hrvatsku. Hrvatski realni sektor pogođen je padom izvoza i štednjom na domaćem tržištu. Proizvođači moraju shvatiti da je prošlo vrijeme domaće potrošnje s inokreditima.

Činjenica je da su banke u Hrvatskoj i u protekloj kriznoj godini dobro poslovale. Pad koji se osjetio u industriji temelji se na nekonkurentnosti domaćih proizvođača. Naručitelji su se vrlo brzo okrenuli prema onima koji su pokazali spremnost na brzu prilagodbu. U Hrvatskoj je takvih, nažalost, malo. Oni koji su se pokazali takvima – kompanije Atlantic grupe – nastavili su rasti i u kriznoj godini.

3. Građevinski sektor dobar je primjer loše prakse koja se temelji na rastu financiranom novcem poreznih obveznika.

Građevinari su godinama odlično živjeli od velikih državnih infrastrukturnih projekata i od poticane stanogradnje. Kada je država ostala bez sredstava za megaprojekte, građevinske kompanije ostale su bez poslova.

4. Menadžeri koji su danas u zatvoru nisu napravili ništa različito od onoga što rade posljednjih 20 godina, samo što se to u razdobljima kada je bilo novca lako moglo učiniti nevidljivim.

Da je Podravka mogla servisirati svoje dugove, nikada se ne bi otkrili “sumnjivi potezi” njezina menadžmenta. Problem se otvara u trenutku kada novca nestaje i kada netko za to mora odgovarati. Slijedeći trag novca, redovito se dolazi do zastrašujućih otkrića koja u krug kandidata za Lepoglavu uvlače sve više poznatih imena iz vrha društvene i političke piramide države. Priča će se širiti i zahvaćati sve više imena.

5. Oblik vlasništva manje je važan od odgovornog ponašanja vlasnika. U hrvatskom državnom sektoru zasad se teško može govoriti o odgovornom vođenju kompanija i teško je očekivati značajne promjene bez promjene mentaliteta.

U uređenim društvima, gdje se u pravilu posluje u skladu sa zakonom, a menadžeri državnih tvrtki moraju opravdati svoje rezultate pred vlasnikom, doista nije važno je li kompanija ili banka privatna ili “državna”. U Hrvatskoj se s novcem poreznih obveznika postupa kao da je riječ o samopodrazumijevajućem kapitalu koji će vječno pristizati. To nije klima u kojoj treba priželjkivati jačanje utjecaja ili vlasničkih udjela države u kompanijama ili bankama.

6. (Spasiteljski) fond koji bi se financirao emisijom svježeg novca iz primarne emisije velik je rizik za središnju banku. Ne usmjeri li se taj novac u proizvodnju, potrošnja će povećati potražnju za devizama, kuna će se naći pod pritiskom. Da bi cijela priča uspjela, treba nam veća koordinacija monetarne i fiskalne politike.

HNB niz godina vodi bitku oko toga što je najbolji način da se istovremeno zadovolje populistički apetiti političara i zadrži stabilnost monetarnog sustava. Preveliki državni troškovi stvaraju pritisak na središnju banku, od koje se očekuje da neprestano održava dovoljnu količinu novca u sustavu. Bilo kakav fond koji bi se financirao novcem iz primarne emisije (svježe tiskanim), a da se prije njegova osnivanja ne odrede čvrsti kriteriji prioriteta i čvrsta pravila njegova korištenja bio bi fijasko ekonomske i monetarne politike.

7. U Hrvatskoj je stvoreno pogrešno uvjerenje o svemoći države. Gospodarstvenici moraju biti svjesni da im nitko neće pomoći ako sami sebi ne znaju pomoći.

Štoviše, onima koji nemaju ideje kako se izvući ni država ne treba pomagati. Financirati nečiji bankrot novcem poreznih obveznika ne smatra se odgovornim vođenjem ekonomske politike države.

8. U bankama ima novca, ali u kriznim situacijama rizik je povećan i one nisu spremne ulaziti u potencijalno nesigurne poslove. Često su ekonomski jake države na sebe preuzimale dio rizika. Hrvatskoj državi danas je vrlo teško ulaziti u povećani rizik sa situacijom u kakvoj se nalazi proračun.

Za razliku od bogatih zapadnih zemalja, gdje su krizom bile pogođene banke koje su onda zatražile i dobile pomoć od država, u Hrvatskoj je kriza prvo ispraznila državnu blagajnu. S proračunom koji ima problema s punjenjem, država koja je uz to još i u ozbiljnim dugovima teško može na sebe preuzimati rizike privatnih kompanija.

9. Hrvatska je visoko zadužena zemlja, no to ćemo i 2010. uredno otplaćivati i možemo to podnijeti. Važno je da se relativna inozemna zaduženost dalje ne povećava.

BDP će u ovoj godini rasti mnogo sporije nego u doba velikoga kreditnog buma. HNB je tijekom proteklog razdoblja osigurao rezerve koje mogu amortizirati današnji stupanj zaduženosti zemlje. Ne uspori li se ritam zaduživanja, HNB-u će se značajno smanjiti mogućnost pozitivnog utjecaja na ekonomsku politiku, piše Globus .

Gizmodo